Sl. 1. Otvorenje Prirodoslovne zbirke fra Berarda Barčića u franjevačkom samostanu na Košljunu (foto: Sunčica Strišković)
Otočić Košljun u Puntarskoj dragi zaštićen je od 1969. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije. Javna ustanova “Priroda” od svog osnivanja surađuje s franjevcima na zaštiti prirode otočića. Osobito se suradnja produbila tijekom posljednjeg projekta uređenja Prirodoslovne zbirke fra Berarda Barčića.
Nadahnuće za uređenje postava Zbirke crpili smo u nauku sv. Franje Asiškog. Sv. Franjo je omiljen zbog svoje neuobičajeno osjećajne povezanosti s prirodom i sa svime stvorenim; bićima i pojavama u prirodi. Tim je veća važnost njegova nauka u današnje vrijeme ozbiljnih ekoloških kriza i narušavanja prirode. Zbirka sadrži tri osnovna dijela razdijeljena prema glavnim prirodnim elementima – zraku, vodi, i Zemlji, dok su uvodno prikazani osnovni podaci o otočiću. Koncepciju i vizualni identitet zbirke razradila je dizajnerica Vesna Rožman, a Javna ustanova “Priroda” bila je zadužena za stručni dio*.
U prvom, uvodnom dijelu postava Zbirke upoznajemo se s osnovnim činjenicama o otočiću kakav je danas. Tu se može saznati, primjerice, da je Košljun otočić površine 0,72 km2 te je 215. otočić po veličini, od ukupno 525 otočića, u hrvatskom dijelu Jadrana; da je visok šest metara i da je dužina obalne linije 1.083 metra. Obale su mu niske s odsječcima muljevitog sedimenta između obalnih stijena i pojedinačnoga vapnenačkog kamenja. Suhozid koji opasuje otočić neposredno uz obalu, podignut je vjerojatno tijekom posljednjeg stoljeća. Sazidali su ga franjevci i ima vrlo važnu ulogu, osobito danas u vrijeme klimatskih promjena – štiti otočić od jakih vjetrova i valova.
U odjeljku ” Zrak” susrest ćemo se s glavnim vjetrovima na Košljunu, ptičjim svijetom te svijetom leptira i letećih kukaca. Dvije se značajnije kolekcije kukaca nalaze u prirodoslovnoj zbirci Košljuna – zbirka leptira otoka Krka te entomološka zbirka koja sadrži kornjaše i paučnjake. Osobito je zanimljiva i važna zbirka leptira otoka Krka koju je samostanu darovao Heinz Habele, dugogodišnji istraživač faune leptira ovog područja. Važno je još istaknuti da je na otoku Krku do danas pronađeno 1.450 vrsta leptira, što je velik broj i čini 45 posto ukupnog broja leptira poznatih u Hrvatskoj. Velik dio leptira otoka Krka stalno ili povremeno boravi i na Košljunu.
U odjeljku “Voda” prikazan je podmorski život (flora i fauna podmorja) sa zanimljivom zbirkom spužvi, koralja, mekušaca, mahovnjaka i drugih izložaka iz “školske” prirodoslovne zbirke Košljuna. Posebno je zanimljiva “priča” o podmorskim zidinama koje se protežu od poluotoka Prnibe do Košljuna (i vrlo se dobro vide na zrakoplovnim i satelitskim fotografijama) i o kojima se raspredaju priče i legende. Hidroarheološka istraživanja (zasad još) nisu provedena, ali su po jednom tumačenju te neobične podmorske građevine imale ulogu usmjeravanja jata riba prema “piškeri” – mjestu na obali otočića gdje se riba čuvala i lovila. Drugo tumačenje dopušta mogućnost da se u jednom ranijem razdoblju (možda u antici kad je razina mora bila za oko dva metra niža nego danas) ova podmorska građevina koristila kao pješačka komunikacija. Moguće je da su podmorske zidine odigrale, svaka u svoje vrijeme, i obje ovdje navedene zadaće.
Sl. 2. U odjeljku “Voda” prikazane su zanimljivosti morske flore i faune (foto: Sunčica Strišković).
Na Košljunu je od 1884. do 1928. godine djelovala privatna niža gimnazija za redovničke pripravnike, a neko vrijeme pravo pohađanja imali su i vanjski đaci. Sadašnja prirodoslovna zbirka (dio koje je uključen u novi postav) razvila se od školske prirodoslovne zbirke koja je prvenstveno služila u nastavne svrhe. Začetnik zbirke je fra Mauricije Gugić (1870 – 1946), a zanimljivo je da su franjevci na Košljunu, u vrijeme dok je ovdje djelovala gimnazija i nastajala zbirka, održavali veze s poznatim europskim prirodoslovcima. Najzastupljeniji prirodoslovni predmeti u zbirci su minerali i stijene, fosili, morski organizmi i ribe, kao i neke “zanimljivosti” koje su izložene u tzv. “kabinetu čuda” (glasovito janje s jednim okom).
Zbirka riba i ostalih kralješnjaka sadrži preparirane primjerke i karakteristične dijelove riba – lubanje, zube i čeljusti hrskavičnjača i koštunjača, peraje i “sablju” ribe sabljarke, dijelove kostura riba, jaja morskog psa, “rostrum” sa zubima morskog psa pilana i ostale “zanimljivosti”. Zanimljiv je i bjeloglavi sup othranjen na otočiću, gnijezdo tropske ptice pletilje i preparirani udav.
U odjeljku “Zemlja” prikazani su minerali, stijene, flora, fauna i gljive. Geološki slojevi sa svojim mineralima, fosilima i stijenama su kao stranice otvorene knjige. Govore nam o prošlosti i zbivanjima na Zemlji. Treba ih samo znati (pro)čitati. Stoga je vrlo zanimljiva zbirka minerala i stijena koje su tijekom vremena sakupili
vrijedni franjevci. Danas je samo za dio predmeta poznato gdje su nađeni i tko ih je prikupio ili darovao. Primjerci izloženi u novom postavu (kao i u zbirci morske faune nije sve bilo moguće prikazati!) potječu iz nekoliko kolekcija koje su uglavnom nastale početkom 20. stoljeća.
Prirodoslovni rad fra Berarda Barčića. U istraživanjima biljnog svijeta i gljiva otočića Košljuna nezaobilaznu ulogu ima franjevac Berard Barčić koji ove godine slavi 104 godine! Važan odjeljak prirodoslovne zbirke posvećen je njegovu prirodoslovnom radu na Košljunu i prikazu rezultata do kojih je došao proučavajući floru, vegetaciju i gljive. Važno je istaknuti da se, osim brojnih zaduženja koja je obnašao, ovaj neumorni franjevac stigao baviti i prirodoslovnim istraživanjima i pisanjem. Od ukupno 11 knjiga, napisao je i dvije značajnije botaničke knjige (Flora i vegetacija otočića Košljuna, 1982, II. izdanje 1996, te Biljnogeografski odnosi otoka Badije, 2001). Objavio je oko 130 priloga i članaka u stručnim i znanstvenim časopisima, zbornicima, kalendarima, i dr. od kojih je dio prirodoslovnog sadržaja s temama o evoluciji, botanici, mikologiji i biologiji. Istražio je biljni svijet otočića Košljuna i Badije i predstavio ih na temeljima suvremenih florističkih i biljnosocioloških metoda. Biljnosociološke (fitocenološke) metode proučavanja vegetacije učio je od prof. Ive Horvata, poznatoga hrvatskog botaničara. Na otočiću je Košljunu duže od deset godina detaljno istražio floru i vegetaciju. Pronašao je 387 vrsta višeg bilja, 151 vrstu gljiva i tri vrste lišaja i mahovina. Detaljno je istražio i opisao 12 biljnih zajednica otočića Košljuna. Prirodoslovna zbirka u franjevačkom samostanu na Košljunu stoga je posvećena ovom predanom prirodoslovcu i nazvana je Prirodoslovna zbirka fra Berarda Barčića.
Marko Randić
*Djelatnici Javne ustanove “Priroda” zahvaljuju svim suradnicima, a osobito vrsnim fotografima prirode – dr. sc. Radovanu Kranjčevu, Danielu Frki, Ervinu Raguzinu, Želimiru Gržančiću, Marku Matešiću, Željku Stojanoviću na pomoći, suradnji i (doniranim) fotografijama.
Sl. 3. Za osebujan i maštovit vizualni identitet prirodoslovne zbirke zaslužna je dizajnerica Vesna Rožman, a prostornu instalaciju potpisuju Matej Voćanec i Ivana Pastić (foto: Sunčica Strišković)