Zanimljiva gljiva

Uz Međunarodnu godinu tla – zanimljiva gljiva na odumrlom ležećem deblu bukve

Prospekt Flora, Zanimljivosti

U NATURA 2000 području „Šume kod Skrada“ naišli smo na veći broj izvaljenih stabala kako leže na tlu raspadajući se postepeno u plodan humus. U šumama kojima se gospodari na uobičajeni način izvaljena debla bi vjerojatno odmah bila izvučena iz šume. Međutim, u šumi koja je proglašena NATURA 2000 područjem takva stabla imaju iznimnu važnost ako se ostave trunuti na staništu, tamo gdje su i pala. Iz nekih ležećih debala, koja su u točno određenom stupnju raspadanja, izrastaju plodišta gljiva čiji se miceliji razrastaju unutar drva koje truli pridonoseći pretvorbi mrtvog drva u šumsko tlo.

Gljiva zdjeličasta capica (Artomyces pyxidatus)

U okolici Skrada prostire se na silikatnoj geološkoj podlozi i na kiselim tlima veći kompleks bukovih šuma. Radi se o šumskoj zajednici acidofilne šume bukve s bekicom (as. Luzulo-Fagetum). Kao NATURA 2000 stanište, ovaj tip šume kod Gorice Skradske uvršten je u ekološku mrežu Europske unije, pod nazivom HR 2001413 „Šume kod Skrada“). Nedavni obilazak ovdašnjih šuma učvrstio je naše spoznaje o važnosti odumrlih i izvaljenih stabala za očuvanje i održavanje rijetkih i ugroženih vrsta organizama – takvih koji su inače gotovo iščezli iz šuma u kojima se redovito uklanjaju izvaljena, i suha stabla.

Sl. 1. Plodišta neobične i lako prepoznatljive gljive zdjeličaste capice (Artomyces pyxidatus) izrastaju iz pukotina na trulom ležećem deblu bukve, deblo se izvalilo na strmoj padini jaruge gorskog potoka u NATURA 2000 području „Šume kod Skrada“ (foto: Ivana Rogić)

Na strmim padinama jaruge jednog od brojnih ovdašnjih gorskih potoka naišli smo na niz izvaljenih stabala, neka su još bila zelena, neka napola istrunula, a kod nekih se jedva moglo nazrijeti gdje su ležala, jer su se pretvorila u humus, ili je ta mjesta, u većini slučajeva, prerastao gusti tepih mahovina. Kao što je za neke organizme važna dinamika mikrostaništa koja nastaju prilikom izvala kad se s korijenjem izvaljenog drveća na površinu zemljišta izbace veće količine tla i stjenskog materijala iz podloge (vidi prethodnu crticu Izvale stabala i naseljavanje lišajeva), tako su za druge organizme, osobito za (sproksilne*) kukce i za još neke skupine člankonožaca, koji se hrane mrtvim drvom, te za određene skupine gljiva, važna mikrostaništa koje im pružaju odumrla i trula debla.

Takva (mikro-)sukcesijska dinamika šumskih staništa omogućila i ovoj prepoznatljivoj gljivi sličnoj koralju – zdjeličastoj capici (Artomyces pyxidatus /Pers. Ex Fr./ Jülich), naseljavanje na deblu bukve koje očito već dugo leži na tlu i s kojeg je otpala kora. Raspadanje debla, međutim, ne protječe jednoliko, jer, kao što se vidi na fotografiji jedan je dio napadnut crnom truleži (tamni gornji dio debla na slici), dok je na boku debla još dobro očuvana struktura obeskorenog drva (sivkasti dio debla na slici). Koraljasta plodišta gljive zdjeličaste capice izrastaju iz pukotine točno na granici tih dvaju struktura. Kad gljive i drugi organizmi potpuno obave svoj posao na razgradnji izvaljenog debla, ono što ostaje kao humus pridonosi plodnosti šumskog tla.

(*saproksilan, označuje organizam koji se hrani mrtvim drvetom)

Marko Randić i Ivana Rogić