„ŽIVI PANJ“
Pojava „živih panjeva“ razmjerno je česta u našim goranskim šumama. Uobičajena je kod četinjača – jele i smreke (sl. 1). Kako tumačimo ovu zanimljivu pojavu? U šumskim sastojinama drveće raste jedno blizu drugog pa im se korijenje u tlu isprepliće. Korijenje dvaju jedinki istovrsnog drveća u bliskom dodiru nerijetko i fizički sraste. Tada dvije jedinke djeluju kao jedna razmjenjujući međusobno, putem sraslog korijenja, vodu, mineralne tvari i hranjiva (asimilate). To može imati svojih pozitivnih ali i negativnih strana. Pozitivno je, za sraslo drveće, primjerice, da na taj način blisko povezane „jedinke“ pomažu jedna drugoj, razmjenjuju tvari, stabilnije i čvršće su ukorijenjene u tlu što im pomaže oduprijeti se vjetroizvalama i izvalama zbog nakupljenog snijega i leda, a negativno može biti to da se kroz srasla mjesta ponekad mogu proširiti uzročnici biljnih bolesti iz jedne „jedinke“ u drugu.
Zanimljiva posljedica srastanja korijenja je i da, ukoliko se posiječe jedno od sraslih stabala, preko sraslog korijenja neposječeno stablo, ili stabla, ako ih je više, dalje uspješno opskrbljuju panj posječenog stabla hranjivim tvarima*. Tako opskrbljeni panj može nastaviti živjeti, zapravo bi mogli reći životariti, još desetljećima. Kod jele je zabilježeno da „živi panj“ može doživjeti i do pedesetak godina! Panj vidljivo prirašćuje na vrhu, gdje je deblo posječeno, pa se na taj način oblikuje posebna izdignuta struktura zaobljenog prstenastog prirasta na rubovima posječenog mjesta. Takve zaobljene izrasline nerijetko pobuđuju pažnju i daju inspiraciju ljubiteljima šumskog svijeta da iz njih izrade različite drvene ukrase, koji zasjaju u punoj ljepoti ako se s tog dijela, gdje panj najviše prirašćuje, skine kora. Poseban tip „živog panja“ jesu „panjevi-lokvice“, jer se u unutrašnjosti panja ponekad nakupi nešto kišnice, pa nastane mala lokvica (sl. 2).
Marko Randić
* Te tvari (asimilate) stabla proizvedu u krošnjama, odnosno u lišću – iglicama tijekom procesa fotosinteze.
Slika 1. Uobičajeni izgled „živog panja“ (foto: Marko Randić)
Slika 2. U „živom panju“ nerijetko se u udubljenju nakupi lokvica vode pa tako nastane poseban tip slatkovodnog šumskog (mikro-)staništa važnog za neke vrste organizama (foto: Marko Randić).