JAMA VRTARE MALE U DRAMLJU KOD CRIKVENICE PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA

Jama Vrtare male u Dramlju nedaleko Crikvenice jedinstveno
je i iznimno bogato nalazište fosilnih ostataka pleistocenskih (= ledenodobnih)
životinja te je stoga preventivno zaštićena kao geološko-paleontološki
spomenik prirode. Fosilni ostaci sustavno se istražuju od 2005. godine
od strane Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU i Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, a u organizaciji Grada Crikvenice i
Muzeja grada Crikvenice. Za paleontološka istraživanja, kao i za speleološka
i biospeleološka istraživanja ishođena su dopuštenja od Ministarstva kulture,
Uprave za zaštitu prirode.

Uzak ulazni otvor ove jame otvara se u krškom predjelu obraslom submediteranskom
šumom. Jama je duboka oko tridesetak metara i na njenu dnu je malo jezerce
bočate vode. Jama je i biospeleološki znamenita jer u jezercu živi podzemna
slatkovodna spiljska kozica (Troglocharis anophthalmus). Kozica je stigobiont
što znači da živi isključivo u podzemnim vodama. Ova endemična i reliktna
vrsta pripada među veće podzemne životinjice – velika je čak tridesetak
milimetara! Prozirna je i slijepa. Raširena je po čitavom dinarskom kršu,
bliže srodnike ima također u francuskom i gruzijskom kršu. Hrani se oskudnim
organskim tvarima koje nalazi u mulju jame i koje tamo slučajno dospiju
s površine. U Hrvatskoj je ova zanimljiva podzemna kozica bez očiju i
bez pigmenta, osim na još nekim nalazištima u Primorsko-goranskoj županiji,
poznata u podzemlju Ogulina te kod Selina u Starigrad-Paklenici. U uzorcima
planktona registrirana je i jedna nepoznata vrsta roda Metacalamus, koja
još nije dovoljno istražena, ali postoje naznake da je riječ o za znanost
novoj vrsti, što znači da bi jama mogla postati “locus typicus”
novoopisane vrste.

Jama je dio Nacionalne ekološke mreže – ubilježena je pod šifrom HR3000257.
Prostorna granica preventivno zaštićenog područja obuhvaća ulaz u jamu
Vrtare male i područje u promjeru od 10 metara od navedenog ulaza na k.č.
br. 2684 i 2685, K.O. Dramalj. Za vrijeme preventivne zaštite, koja traje
najviše tri godine, na zaštićeno područje primjenjuju se odredbe Zakona
o zaštiti prirode i drugi propisi koji se odnose na zaštićene prirodne
vrijednosti i zaštićeno nalazište.