EVIDENTIRAN NAJVEĆI I VJEROJATNO NAJSTARIJI JERŠEN U VINODOLU

Javna ustanova Priroda u sklopu zadatka evidentiranja
prirodnih vrijednosti na području Primorsko-goranske županije ima u planu
i popisivanje vrijednih starih primjeraka stabala, kao što su, primjerice,
tisućljetna tisa kod Mrkoplja, stara tisa u Mogušarima, bukva – kraljica
šume u Dletvu kod Klane, šest starih hrastova kod crkvice sv. Mikule u
Studeni, prastari hrast u Šotoventu na otoku Krku, stara oskorušva podno
Grižana, stara lipa kod zaselka Rogi i brojna druga stara stabla.

Tijekom 2008. godine gospođa Anica Tomašević iz zaselka Karlići u Vinodolu
javila nam je da se pokraj izvora Židovalj nalazi veliko i vjerojatno,
u njezinu kraju, najstarije stablo topole (Populus nigra) ili jeršena,
kako ga domaći ljudi nazivaju u lokalnom čakavskom dijalektu. Djelatnici
Javne ustanove Priroda tek su početkom 2009. uspjeli posjetiti lokalitet,
snimiti i zajedno s gospođom Anicom izmjeriti jeršen. Tom prigodom gđa
Anica – najbolja poznavateljica tradicije, povijesti i proteklih događaja
u svom rodnom kraju, ispričala nam je mnoge zanimljive pojedinosti o izvoru
Židovalj, starom jeršenu, ali i o drugim prirodnim zanimljivostima Vinodola,
što bi sve vrijedilo dokumentirati i zapisati.

Izvor Židovalj znamenit je po perilu koje je na njemu sazidano, a nosi
uklesanu godinu 1832. Dok smo premjeravali prsni opseg debla starog stabla
iskoristili smo prigodu da od gospođe Anice saznamo što više detalja o
izvoru Židovalj, starinskom postupku pranja robe na perilu i mnoge danas
već gotovo zaboravljene činjenice o prirodi Vinodola. Gospođa Anica posebno
nam je skrenula pažnju na plosnate kamenove uz tok potočića Židovalj koji
se ovdje izlijeva iz izvora, a na kojima su žene “palicom” udarale
robu i ispirale je, nakon što je noć ranije prošla postupak lušijanja
– namakanja lužnatom vodom dobivenom ispiranjem pepela drveta. Zanimljivo
je da je gotovo svako selo u Vinodolu imalo svoj izvor na koji se išlo
po vodu, a nerijetko je na njemu bilo i perilo na kome se prala roba.

Izmjereni obujam debla jeršena dobio je svoju opipljivu
brojku – čak 6 metara i 32 centimetara. Ni tri krupna čovjeka ne mogu
mu obujmiti deblo! U donjem dijelu deblo je šuplje i u šupljinu se može
uvući čovjek. Na dijelovima odumrlog drveta vidljivi su hodnici bušenja
ksilofagih kukaca, pojedine grane su se osušile, a neke i odlomile. Stoga
je stari jeršen, kao i mnoga slična stara stabla, pravi mali mikrosvijet
i ekosustav važan za opstanak brojnih drugih organizama, od kukaca, gljiva
i lišajeva do ptica, koje u njegovoj krošnji nalaze zaklon i “samoposlugu”
kukaca i ličinki. Prigodom posjeta stablu treba, međutim, biti oprezan
zbog mogućeg odlamanja grana.

Gospođa Anica ispričala nam je da su pred 50-tak godina
uz izvor Židovalj rasla još dva isto tako velika i stara jeršena, ali
ih je oborilo nevrijeme. Danas su vidljivi ostaci panja jednoga od njih.
Kako bi dočarali starinski ugođaj povezan s izvorom i starim jeršenom
donosimo u cijelosti jednu od brojnih pjesama gospođe Anice napisanu na
čakavskom narječju:

Anica Tomašević
Karlići, 11. 11. 2007.

Tumač manje poznatih pojmova:

lušijanje – starinski postupak pranja pomoću luga od pepela
drveta
palica – drvena sprava za lupanje robe na perilišću (perilišće
– kameno mjesto gdje se roba udarala palicom)
perlinanje – postupak izbjeljivanja robe
ostruga – kupina (Rubus ulmifolius)