Sl. 1. Brgujski kapuz; ističe se crvenkastoljubičasta nervatura listova i peteljki zbog obojenja antocijanima (foto: Jerko Gudac**).
BRGUJSKI KAPUZ* “Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega…”. Prema starom običaju, za proslavu su se svi težaci iz svojih “leha i lešica” skupljali u zajedničku povorku – voz – koja je od vrha sela kretala prema njegovu centru, i u kojoj su prezentirali rezultate svog mukotrpnog cjelogodišnjeg rada. Njima bi opskrbljivali cijelo matuljsko područje, a o tome koliko su im se Matuljci radovali, svjedoče i citirani stihovi. IZGLED Ova se izvorna domaća sorta od ostalih oblika kupusa razlikuje svojim prepoznatljivim izgledom – velikim tvrdim glavicama i crvenom bojom, ali i procedurom sađenja i konzerviranja. SJETVA “Taj naš kapuz je otporan na bolesti i štetnike, tako da ga se ne šprica, a njiva se gnoji samo ziz stajskin gnojen, pa moremo reć da je stvarno “ekološki”. Sije se va josipovskoj šetemani (sredinom ožujka), na otprtoj njivi, a onda se presajiva ručno ziz prližon (poseban alat za presađivanje kupusa), od Ivanje do Petrove (kraj lipnja), kada se čeka veliki daž – biju naši nonići rekli – kapužnjar”. PODNEBLJE Brgujski je kapuz poseban zbog svog podneblja. Čak i ako se premjesti iz lešice u vrt, on propada. Stvar je da u lešicama preko noći kondenzira vlaga, koju kupus treba, i to upravo u dovoljnim količinama. To se ne može postići umjetnim zalijevanjem, jer od previše vode kupus istruli. SJEME “Kad se kapuz pobira, desetak glavica treba iščupat skupa s korijenom i ostaviti ih da se osuše. E, sad, tako sušeni kupus treba izdržat zimu, a da se ne pokvari, treba nekoliko mjeseci odstajati. Ja ga zato prekrijem piljevinom koja ga čuva. U ožujku taj kupus treba ponovo posaditi, i to zagrnut skroz do glavice. On će onda “potirat mladicu” i dobit ćemo sjeme – kazao nam je jedan Brgujac, uz napomenu da kapuz treba saditi “na široko” kako bi dobili velike i lijepo oblikovane glavice”. OKUS Zahvaljujući povoljnom brgujskom podneblju, crveni brgujski kapuz ima svoj jedinstven i prepoznatljiv okus, ljut, kao da ste papar stavili u njega. *Ovaj prikaz stare sorte – brgujskog kapuza bio je izložen u obliku postera što su ga vrijedne “čuvarice sjemena” iz GSR “Pod Učkun” pripremile na temelju podataka s interneta i izložile na izložbi sjemena koja se tijekom razmjene sjemena održavala 8. 12. 2012. u Rijeci. Javna ustanova “Priroda” namjerava tijekom 2013. godine nastaviti seriju prikaza starih i ugroženih sorti kulturnog bilja – prvenstveno onih koje su autohtone na području Primorsko-goranske županije. Pozivamo sve zainteresirane za očuvanje starih autohtonih sorti da nam se jave! ** Fotografije brgujskog kapuza omogućio je vrstan fotograf prirode, gospodin Jerko Gudac iz Opatije, čija fotografija druge stare autohtone sorte – loze jarbola krasi kalendar Novog lista za 2013. godinu. Sl. 2. Brgujski kapuz na staništu – snimljeno na suhozidom ograđenoj lešici u okolici Zvoneće, na lokaciji gdje se uzgaja i druga autohtona sorta – loza jarbola (foto: Jerko Gudac**).
|