Potočna pjena u Kamačniku
Prošlih i ove godine u nekoliko smo navrata imali prigodu opažati neobično zanimljivu pojavu „morske“ i „jezerske“ pjene za koje smatramo da je mogla nastati prigodom snažnog mlata valova o obalno stijenje. Pri udaranju valova o obalu vjerojatno dolazi do razaranja stanica sitnih planktonskih organizama i otpuštanja površinski aktivnih tvari u more. U opažanim slučajevima uzburkano more miješalo je površinski aktivne tvari sa zrakom stvarajući obilnu i prilično trajnu bjelkastu pjenu koja se nakupljala na dijelu obala kvarnerskih otoka a, u jednom opaženom slučaju, također i uz obalu slatkovodnog Vranskog jezera na otoku Cresu. Uvijek je pojavi nakupljanja pjene prethodila snažna bura.
(Usporedi: https://belivisitorcentre.eu/2019/11/morska-jezerska-i-potocna-pjena/ )
Još smo se više iznenadili da se pjena slične konzistencije i izgleda nakuplja i zadržava na obalama potoka Kamačnik u zaštićenom krajobrazu Kamačnik (sl. 1).
Sl. 1. Nakupina pjene na obali potoka Kamačnik (foto: Marko Modrić)
Iako pojavu pjene u prirodnim vodama najčešće povezujemo s onečišćenjima koje je prouzročio čovjek, u ovom slučaju, kao i u prethodnim slučajevima pjene u moru i pjene u slatkovodnom jezeru, možemo s dozom sigurnosti isključiti antropogena onečišćenja. Dijelovi obala kvarnerskih otoka gdje smo pojavu opažali udaljeni su od naselja i na nepristupačnim su mjestima, a Vransko je jezero iznimno čisto te se njegova pitka voda koristi se za vodoopskrbu cresko-lošinjskog otočja.
Kamačnik je potok iznimne čistoće vode, a njegov krški izvor prikuplja vodu iz širokog područja goranskih planina obraslih gustim šumama što mogućnost onečišćenja antropogenog porijekla svodi na minimum.
Pojavi pjene u Kamačniku prethodile su obilne kiše pa je potok nabujao u pravu divlju rječicu čije su snažne turbulencije dovodile do brzih miješanja vode i nadiranja vodenih masa na korito i na obale pa, analogijom s pojavama pjene uočenim na moru i jezeru, možemo pretpostaviti da je također došlo do oštećivanja obraštaja alga pričvršćenih na stijenama u koritu i ispuštanja površinski aktivnih tvari iz razorenih stanica. U ponekim izvješćima o pojavama prirodne pjene u kopnenim slatkim vodama navodi se, međutim, kao mogući izvor površinski aktivnih tvari i erozijsko spiranje humusa i drugih supstanci sadržanih u okolnom tlu koje dospjevši u vodotoke također mogu doprinijeti nastanku pjene.
M. R.