Projekt “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” (K.K.06.5.2.03.0001) sufinanciran je sredstvima EU u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a planira izradu planova upravljanja za najmanje 40% područja ekološke mreže Natura 2000 na području RH. Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a u projektnim aktivnostima kao suradnici sudjeluju i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Za Primorsko-goransku županiju u tijeku je izrada planova upravljanja za otoke Krk i Rab te za područje Gorskog kotara. Dio procesa izrade planova upravljanja svakako su dioničke radionice kroz koje se upravo participativnim pristupom uz sudjelovanje dionika i lokalne zajednice nastoji učvrstiti i ojačati zaštita prirode te osigurati smjer održivog razvoja i suživota čovjeka i prirode.

8. lipnja 2022. godine u Dražicama u Domu kulture Dražice (Dražičkih boraca 64, Dražice) održana je treća dionička radionica za potrebe izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) s fokusom na područje ekološke mreže Natura 2000 – Rječina.

Fotografija 1. Sudionici radionice aktivno su sudjelovali i doprinosili ovom participativnom procesu izrade plana (foto: JU Priroda)

Radionici su uz domaćine iz Općine Jelenje prisustvovali predstavnici Zadruge Granum Salis (ujedno i voditelji izrade plana), predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskih voda, HEP-a, JU NP „Risnjak“, JU „Natura Viva“ Karlovačke županije, građanske inicijative „Spasimo Ričinu“, ŠRK „Rječina“ te djelatnici Javne ustanove „Priroda“. Radionicom je utvrđena i nadopunjena evaluacija stanja te je dan pregled problematike upravljanja i gospodarenja vodotokom u proteklom razdoblju. Razmijenjene su informacije od strane sudionika radionice te su dani prijedlozi za pojedine aktivnosti koje bi bile prihvatljive za uvrštavanje u budući plan upravljanja. Izložena je i problematika koja je većinom u nadležnosti drugih subjekata koji imaju ovlasti na vodotoku Rječine, no predstavnici dionika u čijoj su nadležnosti pojedine predložene aktivnosti, također su iskazali volju za suradnju i uvrštavanje pojedinih prijedloga u svoje daljnje planove rada sukladno zakonskim okvirima.

Konstruktivni dijalog među prisutnima, ali i gorljiva želja da se Rječina u čim prirodnijem stanju sačuva za buduće naraštaje, pokazao je da je ova rijeka duboko utkana u živote stanovnika ovog kraja, pa je ova radionica bila jedan pozitivan korak u uspostavljanju budućeg dijaloga i pozitivnih promjena u promišljanju – kakvu Rječinu želimo sutra?…