Godina golosjemenjača u pgž – u potragu za golosjemenjačama (x. dio)

Prospekt Novosti


Slika 1. Uvala Barnestrovica – locus classicus podvrste burovijesnice S. borae subsp. spartii subspec. nova prov. (foto: M. Randić)

PRONAĐENA NEOBIČNA GOLOSJEMENJAČA NA KVARNERSKIM OTOCIMA

Tijekom terenskih obilazaka kvarnerskih otoka djelatnici JU „Priroda“ pronašli su, čini se, dosad nepoznatu biljnu vrstu. Zasad je potvrđeno da nova vrsta i njezini niži taksonomski oblici pripadaju skupini starinskih golosjemenjača, potencijalno važnih za nove i neslućene spoznaje u botaničkoj znanosti. Nakon početnih istraživanja, neobičnu golosjemenjaču privremeno smo prozvali svrdlastokorjenasta burovijesnica (Spiralorhizon borae spec. nova prov.).  Prema dosadašnjim spoznajama burovijesnica je najbliži srodnik nekih oblika i danas živućih golosjemenjača, primjerice namibijskog endema velvičije (vidi:  http://www.ju-priroda.hr/kutak.asp?iddb=95) i nešto šire rasprostranjenog roda kositrenica ili efedra (vidi:  http://www.ju-priroda.hr/kutak.asp?iddb=68).

Biljno tijelo burovijesnice razmjerno je jednostavne građe. Sastoji se od četiri kožasta lista dugačka do 4 cm, ukrižano raspoređena na vratu korijena, te spiralastog korijena koji je vrlo čvrst, otporan i gotovo okoštao. Postoje muške i ženske biljke, a da se radi o golosjemenjačama možemo naslutiti prema „cvatovima“ koji su nalik malim češerićima. Nakon oplodnje sjemeni zameci još se na matičnoj biljci preobraze u mlade biljčice. Radi se o svojevrsnoj pojavi viviparije.

Način na koji se biljka rasprostire zasad je obavijen nepoznanicama, ali neke indicije upućuju da mala ljepljiva kapljica na vrhovima mladih biljčica, dok se one još drže češerića, omogućuje prihvaćanje na perje ptica. Kad ptice lete u zračnoj struji, a posebno kad puše bura, koji je suh i mahovit vjetar, kapljica se isuši, ljepljivost joj iznenada popusti i biljčica padne na tlo. Ondje se pomoću posebnog mehanizma koji se temelji na vrtnji biljke potaknutoj puhanjem vjetra ukorijeni u škrto i kamenito tlo za što je odgovorna spiralasta struktura i iznimna čvrstina korijenčića.

Burovijesnica je, koliko je zasad poznato, prilično varijabilna. Mogu se razlikovati tri podvrste i jedan varijetet. Na otoku Krku poznata je nominalna podvrsta S. borae subsp. borae, a pronađena je na području ornitološkog rezervata Kuntrep, ali i na kamenitim, buri izloženim  platoima iznad Baške. Tipično nalazište, tj. „locus classicus“ je u stjenovitom klancu Triget podno Diviške (vidi:  http://www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/46-klanac-triget.html). U južnom dijelu otoka Cresa i na Ćunskom polju na otoku Lošinju uspijeva podvrsta S. borae subsp. spartii subspec. nova prov., nazvana tako prema uvali Barnestrovici na Punti križa gdje je najprije pronađena (sl. 1). Na otoku Rabu zabilježena je podvrsta S. borae subsp. eleonorae subspec. nova prov. nazvana prema vrsti ptica koje je vjerojatno rasprostranjuju. Tipična krčka podvrsta ima i jedan varijetet – S. borae subsp. borae var. uncinatum var. nova prov. koji je obavijen velom najveće tajne jer vršci mladih listova ne posjeduju ljepljive kapljice već strukture nalik sitnim kukicama. To je ujedno i jedina svojta burovijesnice zabilježena sa šumskih staništa koja nisu izložena utjecaju snažne i učestale bure. Ovaj varijetet nastanjuje šumovite jaruge bujičnih potoka koji u more utječu u uvali Čavlena na krčkom Šotoventu.

Zasad, a s obzirom na ukratko spomenuta neobična svojstva i specifičnu ekologiju novopronađene biljke, pretpostavljamo da je burovijesnica drevni relikt i endem kvarnerskih otoka, čiji korijeni sežu u daleku geološku prošlost (usp. Ickert-Bond, S.M., Rydin, C., Renner, S.S (2009)). Na svakom od spomenutih nalazišta pronašli smo tek mali broj preostalih jedinki, a na tipskom nalazištu podvrste u uvali Barnestrovica populacija je u najnovije vrijeme potpuno uništena. Aktualni i planirani zahvati na kvarnerskim otocima  doveli su ovaj botanički raritet gotovo do ruba izumiranja, ili mu uskoro prijete daljnjim uništenjem. Smatramo da je zbog velike znanstvene važnosti svrdlastokorjenaste burovijesnice potrebno na svim njenim staništima  uvesti hitne i stroge mjere zaštite, odmah obustaviti sve trenutno započete radove i uspostaviti botaničke rezervate. Tim više, jer, ukoliko ne izumre prije nego što se uspiju provesti potrebna istraživanja, novopronađena bi vrsta mogla u budućnosti imati važnu ulogu, primjerice, u unaprjeđivanju dobivanja energije iz obnovljivih izvora – vjetra i sunca, nadalje u fitofarmaciji (usporedi: http://www.ju-priroda.hr/kutak.asp?iddb=68), ali i u povećavanju turističke atraktivnosti kvarnerskih otoka zbog uvođenja novog oblika „botaničkog turizma“ na ovim prostorima.  

Marko Randić i Patrik Krstinić

Teme: novosti, zanimljivosti iz prirode – iz biljnog svijeta, zaštita prirode, godina golosjemenjača u PGŽ

Ključne riječi: golosjemenjače, nova biljna vrsta, burovijesnica, kvarnerski otoci

Literatura: Ickert-Bond, S.M., Rydin, C., Renner, S.S (2009): A fossil-calibrated relaxed clock for Ephedra indicates an Oligocene age for the divergence of Asian and New World clades and Miocene dispersal into Suth America. Journal of Systematics and Evolution 47 (5): 444-456.


Slika 2. Skica mlade biljčice svrdlastokorjenaste burovoijesnice S. borae subsp. borae var. uncinatum var. nova prov. (crtež: Nina Randić)