U Međunarodnoj godini šuma započet je projekt kartiranja gljiva u kanjonu Rječine – jednoj od najvrednijih očuvanih prirodnih oaza u neposrednoj okolici grada Rijeke. Područje je važećim prostornim planovima predviđeno za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza, a odlikuje se iznimno raznolikom lepezom šumskih, travnjačkih, stjenovitih i vodenih staništa.
Sl. 1. Polazna točka – Pašački most: kartografska razrada plana terenskog istraživanja (foto: M. Randić)
Prvi zajednički terenski obilazak kanjona Rječine u kome su sudjelovali predstavnici Gljivarske udruge “Ožujka” i Javne ustanove “Priroda” upriličen je radi rekognosciranja tipova staništa na kojima će se popisivati i kartirati svijet gljiva. Već ovim obilaskom potvrdilo se da su najveće razlike izražene u tipovima staništa na strmom kanjonskom, karbonatnom dijelu doline, koji se proteže nizvodno od mosta u Pašcu, nasuprot pretežno flišnom dijelu doline Rječine prema brani u Valićima. Vlažnim flišnim padinama i jarugama spuštaju se kontinentalne vrste (primjerice hrast kitnjak i obični grab) na male nadmorske visine izravno u submediteranski vegetacijski pojas, dok se na sušnim i toplim stjenovitim kanjonskim stranama ukorjenjuju vazdazeleni hrast crnika i druge sredozemne vrste. Uza sam tok Rječine bujaju vlažne “galerijske” šume u kojima uspijevaju vlagoljubne vrste poput johe, topole, vrba, poljskog jasena i drugog drveća. Ovakav raspored vrsta drveća i šumskih staništa na razmjerno malom prostoru obećava pronalazak vrlo raznolikog svijeta gljiva, koji je vrlo važna komponenta bioraznolikosti svakog šumskog područja, ali je nažalost vrlo slabo poznat. U nekoliko ranijih obilazaka terena članovi Gljivarske udruge definirali su također i “trajne plohe” na šumskim staništima kanjona Rječine gdje će tijekom narednih sezona popisivati gljivlje vrste.
Ovo je samo jedna od aktivnosti vezanih uz obilježavanje Međunarodne godine šuma na području Primorsko-goranske županije, a u Projekt kartiranja gljiva kanjona Rječine, pored Gljivarske udruge “Ožujka” i JU “Priroda” uključit će se i Prirodoslovni muzej Rijeka, te prema potrebi stručnjaci mikolozi iz drugih znanstvenih institucija i udruga. Projekt je financiran sredstvima Grada Rijeke.
Marko Randić
Sl. 2. Članovi Gljivarske udruge “Ožujka” na travnatom flišnom staništu Meje između Grohova i Pašca koje zarasta šumskom vegetacijom – obećavajuće stanište gljiva (foto: M. Randić)
Sl. 3. Raznolikost staništa u kanjonu Rječine (foto: M. Randić)