Prvi leptir iz serije lijepih fotografija gospodina Davora Zbašnika kojeg bi na web stranicama JU “Priroda” željeli ukratko predstaviti je močvarna riđa (Euphydryas aurinia Rott., engl. naziv Marsh Fritillary). Kao što ćemo vidjeti, postoji stanovita povezanost između svjetlosti (sunčeva zračenja) i leptira močvarne riđe.
Iako je cjelokupni areal ovog leptira dosta širok i obuhvaća neke planine Maroka i Alžira, veći dio Europe, Tursku, predjele Azije s umjerenom klimom te Korejski poluotok, u Europi je u vrlo ugrožen zbog opsežnih smanjivanja i gubitaka prikladnih staništa. Uvršten je na liste europskih direktiva o zaštiti staništa i divljih vrsta.
Močvarna riđa, unatoč nazivu, razvija se u Hrvatskoj na ponešto “kontrastirajućim” staništima (ali o pojavi, čini se, postoji zasad premalo terenskih i literaturnih podataka – zato nam je svaki novi podatak dragocjen!). To mogu biti vlažna i močvarna staništa, ali, i, suprotno tome, u Gorskom kotaru, naišli smo na populacije koje jajašca na biljke hraniteljice, potrebne za ishranu gusjenica, polažu na suhim cvjetnim travnjacima i uz rubove šuma.
Vrsta je zanimljiva po načinu na koji gusjenice prezimljuju u opsežnim svilenastim zaprecima ovijenim oko biljaka hraniteljica. Zapazili smo da su biljke hraniteljice u Gorskom kotaru uobičajeno one iz roda sirištara, encijana (Gentiana spp.) i da osobito “vole” šumsku sirištaru (Gentiana asclepiadea L.). Gusjenice su tamne zbog crnog pigmenta melanina koji im vjerojatno pomaže pri zaštiti od pretjeranog sunčeva zračenja. Melanin je poznati pigment životinja, gljiva i lišajeva važan u fotobiologiji (biologija svjetlosti!). Ujedno, crna boja u proljeće upija sunčevo zračenje čime se učinkovito “podiže” tjelesna temperatura gusjenica i to znatno iznad temperature okoliša u kojem se razvijaju. Na taj način ubrzavaju se životni procesi i omogućuje se rast i razvitak gusjenica u doba godine kad druge vrste organizama, ovisne o vanjskoj temperaturi (poikilotermi), uopće ne mogu biti, ili su slabo aktivne.
Gospodinu Davoru Zbašniku zahvaljujemo na lijepim fotografijama leptira čije stanje raširenja , staništa, biljaka hraniteljica i brojnosti populacija u Hrvatskoj još nije u potpunosti poznato. Preporučamo se za daljnju suradnju!
Marko Randić