OTOK KRK I OTOČIĆ KOŠLJUN – „OTOCI GLJIVA“
Procjenjuje se da u raznolikom skupu staništa našeg planeta obitava preko 1,5 milijuna vrsta gljiva. Od tog broja tek ih je oko 5-10% do danas uočeno, prepoznato i opisane su kao zasebne vrste. Ali i od tog razmjerno skromnog broja zasad se za samo manji broj njih zna ponešto o načinu života, ekologiji, mogućoj jestivosti, ljekovitosti i drugim svojstvima.
Za gljive se tvrdi da one brojem višestruko premašuju broj biljaka koje uspijevaju na određenom području. Njihovo pojavljivanje u prvom redu ovisi o čimbenicima klime, ali i o raznolikosti bilja – posebno drveća i grmlja. Znatan dio njih simbiotskim je vezama povezan uz korijenje bilja. Pojava je u mikološkoj i biološkoj znanosti poznata kao mikoriza. Drugi dio vrsta gljiva živi na mrtvom i trulećem drveću, grmlju, otpalom lišću i drugim odumrlim dijelovima bilja i (ponekad) životinja, ali i na još nekim supstratima. Treći i najmanje omiljeni dio ih živi parazitskim životom na živućim organizmima, oslabljujući ih i uzrokujući bolesti.
Poznati istraživač gljiva Košljuna, fra Berard Barčić otkrio je na Košljunu 151 vrstu gljiva i opravdano prozvao otočić „otočićem gljiva“. Za usporedbu, popis trenutno poznatih vrsta gljiva otoka Krka sadrži oko 500 različitih svojti (vrsta i varijeteta)*, a popis poznatih gljiva u Primorsko-goranskoj županiji zasad broji oko 1200 vrsta**.
Smatramo da bi ovolika raznolikost u svijetu gljiva mogla pobuditi zanimanje posjetitelja PGŽ, Zlatnog otoka Krka i otočića Košljuna, koji su, koliko se sada zna i kao što navedene brojke pokazuju, iznimno bogati svijetom gljiva. Budući da postoji dosta širok krug ljudi koji su fascinirani tajanstvenim svijetom gljiva, i za njega se iznimno zanimaju, pitamo se – ne bi li se ovo gljivlje bogatstvo moglo predstaviti posjetiteljima i turistima Zlatnog otoka?
Za kraj evo i dva primjera zanimljivih gljiva otoka Krka i Košljuna. Prva je crveni peharček ili škarletna čašica (sl. 1) čija se plitičasta plodišta obojena žarkocrvenom bojom pojavljuju zimi i rano u proljeće, a druga je krvotočna šljemovka (sl. 2) koja na ranjenim mjestima ispušta tekućinu nalik na krv. Ne bi li se o njima (i o brojnim drugim gljivama) mogle ispričati zanimljive priče?
Slika 1. Plodišta neobične i lako prepoznatljive „zimske“ gljive iz skupine crvenih peharčeka, (Sarcoscypha coccinea agg.) izrastaju iz mahovinom obrasle trule ležeće grančice. Snimljeno 23. veljače 2016. godine u šumama otoka Krka (foto: Stjepan Janeković)
*prema popisu gljiva otoka Krka što ga je sastavio slovenski mikolog Dušan Vrščaj, a obajvljen je 2002. godine u Glasniku Gljivarske udruge „Ožujka“ Rijeka.
**podatak smo dobili od istaknutog člana Gljivarske udruge „Ožujka“ Rijeka, gospodina Milana Franka, ovaj broj gljiva za PGŽ nije dosad nigdje bio objavljen, i nadamo se da će kompletan popis vrsta gljiva u PGŽ uskoro ugledati svjetlo dana.
Poveznica sa srodnom temom na web stranicama JU „Priroda“: KOD JEZERA NA OTOKU KRKU PRONAĐENA GLJIVA PLAMENONOGA KOPRENKA
Marko Randić i Stjepan Janeković
Slika 2. Plodišta krvotočne šljemovke (Mycena hematopus) u jesen izrastaju iz trulih otpalih grana hrasta crnike u zaštićenom šumskom rezervatu na otočiću Košljunu (foto: Marko Randić)