MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

Konferencija UN o okolišu i razvoju, održana u Rio de
Janeiru 1992. godine, donijela je pet ključnih dokumenata. Jedan od njih
je i Konvencija o biološkoj raznolikosti. Polazeći od mnogovrsne vrijednosti
biološke raznolikosti (ekološka, genetska, društvena, gospodarska, znanstvena,
obrazovna, kulturna …) Konvencija o biološkoj raznolikosti zahtjeva
da zemlje potpisnice usvoje sredstva i načine za očuvanje raznolikosti
živih vrsta te osiguraju jednakomjernu raspodjelu dobrobiti ostvarenih
korištenjem biološke raznolikosti.

Nakon skupa u Riu pojam biološke raznolikosti postaje
iz dana u dan sve popularniji; osim biologa sve češće ga koriste i druge
grane znanosti – ekonomisti, razne struke humanističkih znanosti i mnogi
druge struke. Pojam bioraznolikosti, koji je ranije bio rijetko u uporabi
brzo se je proširio svijetom.

Koristi koje se u stručnoj literaturi najčešće navode
kao najznačajnije, a koje proizlaze iz očuvanja komponenti biološke raznolikosti
su sljedeće:

– prirodna regulacija vodnih tokova i kvalitete vode,

– pročišćavanje, pohranjivanje i opskrba izvora vode,
– doprinos klimatskoj stabilnosti,
– smanjenje i uklanjanje onečišćenja,
– pročišćavanje otpadnih voda,
– tvorba i zaštita tla od erozije, bujica i poplava,
– fizikalno-kemijsko i bakteriološko čišćenje zraka,
– zaštita ratarskih kultura i poljoprivrede,
– zaštita od vjetra,
– zaštita od buke,
– prirodna zaštita prometnica, te
– tzv. socijalne dobrobiti u koje se ubrajaju razvoj turizma, stvaranje
preduvjeta za kvalitetnu rekreaciju i sl.

Primorsko-goranska županija se često uzima kao prostor neobično bogate
i vrijedne bioraznolikosti, važne u širim (europskim) razmjerima. Živi
svijet Primorsko-goranske županije zanimljiv je za prirodoslovce jer se
na razmjerno malom, ali ekološki raznolikom prostoru susreću mediteranska
i eurosibirsko-sjevernoamerička regija sjevernog svijeta (holarktisa).
To uzrokuje veliko bogatstvo biološke i krajobrazne raznolikosti.

Tu se miješaju i međusobno isprepliću raznoliki utjecaji i različite
vrste bilja, gljiva i životinja koje obitavaju staništa inače značajna
za srednju Europu, kras Dinarida, zapadno i istočno Sredozemlje, a na
najvišim vrhovima Gorskog kotara još se osjeća jak utjecaj alpskog područja.

Ovdje je prema paleontološkim nalazima bilo pribježište flore i faune
(refugij) za zadnjeg ledenog doba, zahvaljujući čemu danas nalazimo čitav
niz reliktnih i endemičnih vrsta koje znatno pridonose ionako bogatoj
biološkoj raznolikosti ekološki očuvanog prostora županije i daju ovom
području snažan pečat posebnosti.

Procijenjeno je da flora višega bilja (cvjetnice i papratnjače)
županije broji preko 2.700 vrsta. Pojedini otoci brojem od preko 1.300
biljnih vrsta premašuju sveukupan broj vrsta nekih europskih država. Ovdje
obitava posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj, ali i sva
tri velika europska mesoždera – vuk, ris i medvjed. Razvile su se i brojne
endemične vrste. Među biljnim endemima prevladavaju kvarnersko-liburnijski
i ilirsko-jadranski endemi. Od posebne faune ističe se krška i podzemna
fauna, značajna zbog jedinstvenih oblika i relikata. Svaki od pojedinih
geografskih cjelina Primorsko-goranske županije svijet je za sebe.