Snižno

Mrazište u mrazištu

Prospekt Gea, Zanimljivosti

Slika 1. Ljevkasta ponikva u Velom Snižnu – biotop posebnih svojstava (Marko Randić)

VELO SNIŽNO – MRAZIŠTE U MRAZIŠTU

Glaciokrška uvala Velo Snižno izrazito je mrazište, a pojedine ljevkaste udubine na njenom dnu, zbog niskih temperatura, djeluju kao mrazišta u mrazištu…

Kao i obližnje travnate udoline Veli Pribeniš i Mali Pribeniš na Platku, glaciokrška uvala Velo Snižno izrazito je mrazište gdje se na travnatom dnu, unutar okolnog šumskog pojasa bukovih šuma nalaze pretplaninski tipovi travnjaka kakvi su uobičajeni na četiristotinjak metara višim planinskim vrhovima Planine (1426 m), Guslice (1490 m) i Snježnika (1506 m). U Velom Snižnu (1063 m) na još izraženiju pojavu mrazišta i planinskog biljnog svijeta možemo naići u jednoj maloj ljevkastoj ponikvi (sl. 1., 2. i 3.) na istočnoj strani travnatog dna uvale.

U toj ponikvi temperature tla i prizemnog sloja zraka niske su tijekom čitave godine i uobičajeno se kreću tek nekoliko stupnjeva Celzijevih iznad ništice. Stoga se ovo (mikro)stanište odlikuje temperaturnom inverzijom i svojevrsno je mrazište unutar mrazišta. Ovdje nalazimo planinske vrste bilja kao što su planinska vlasnjača (Poa alpina), sitna pušinica (Heliosperma pusillum), planinska hudoljetnica (Erigeron glabratus), ali i neke vrste mahovina i lišajeva prilagođenih izrazito hladnoj mikroklimi (sl. 5.). Osojnu stranu ove ponikve obrastaju i niski grmići planinske vrbe (Salix appendiculata, sl. 4.), a gornji rub ponikve, gdje su temperature ipak nešto ugodnije za rast bilja, obrasta endemična zajednica trave oštre vlasulje (Festuca bosniaca sl. 2.).

Zasad možemo pretpostaviti da bi ovakav sastav bilja u maloj ponikvi-mrazištu Velog Snižna mogao donekle odgovarati, pa i ukazivati na vegetacijske prilike u periglacijalnim uvjetima, tj. onima u blizini nekadašnjih ledenjaka tijekom proteklih glacijalnih razdoblja kakvi su prevladavali u višim predjelima na sjeverozapadnim Dinarskim planinama.

Marko Randić


Slika 2. Osojnu stranu ponikve obrastaju grmovi planinske vrbe, a prema dnu ponikve su sastojine mahovina i lišajeva. Rub osojne strane ponikve obrasta rudina oštre vlasulje (foto: M. Randić)


Slika 3. Dno Velog Snižna ispunjeno je galcijalnim taložinama – one su vidljive na strmim stranama ponikve i obrasta ih posebna flora i vegetacija (foto: M. Randić)


Slika 4. Grmići planinske vrsbe u dnu ponikve-mrazišta poprimaju patuljasti oblik – visoki su do desetak centimetara što ukazuje na niske temperature i “oštru” mikroklimu (foto: M. Randić)


Slika 5. U samom dnu prevladava oskudna vegetacija mahovina i lišajeva (foto: M. Randić)