Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica (Viperidae). U Hrvatskoj je poskok također i jedna od strogo zaštićenih životinjskih vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/13, 73/16).

U dužinu može narasti do 100 centimetara. Glava mu je uglavnom srcolika (nekada može davati i trokutasti dojam), oči su velike, a posebno upečatljive su okomito izdužene zjenice koje mu daju uvjerljivo prijeteći pogled. Na vrhu glave se nalazi karakterističan roščić koji po kojem je prepoznatljiv i nezamjenjiv. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Na leđima se nalazi karakteristična “cik – cak” linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove.

Slika 1. Poskok (Vipera ammodytes); Foto: E. Vuleta

Preko zime hibernira, a dolaskom toplijeg vremena u proljeće će izaći iz svojeg skrovišta te krenuti u potragu za suncem (toplinom), hranom i naravno partnerom s kojim će se pariti uglavnom u travnju ili svibnju. Krajem ljeta ženka će okotiti desetak malih poskoka koji su odmah spremni za život, što naravno uključuje i opskrbljenost otrovom radi lova na sitne guštere, šturke, skakavce i stonoge. Odrasle jedinke love uglavnom male sisavce, guštere i ptice koji tako predstavljaju i glavninu prehrane ovih zmija.

Kao i ostale zmije, ni poskok nije agresivan prema ljudima, te će u pravilu pokušati pobjeći od podražaja uzrokovanih čovjekom. U krajnjem slučaju će posegnuti za ugrizom koji u slučajevima dospijeća veće količine ubrizganog otrova u krvotok može biti i opasan po život. Postupci koje je potrebno provesti nakon ugriza poskoka navedeni su na službenim stranicama Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (https://www.imi.hr/hr/2017/17/07/upozorenje-centra-za-kontrolu-otrovanja-prva-pomoc-pri-ugrizu-ridovke-ili-poskoka/ ).

Slika 2. Poskok (Vipera ammodytes); Foto M. Modrić

U narodnoj predaji postoji mnogo legendi o poskocima, pa se i samo njihovo ime povezuje sa navodnom sposobnošću napada skokom. Na sreću njihovog potencijalnog plijena to nije istinito, ipak, poskok prilikom napada može vrlo brzo izbaciti 40-tak posto duljine svog tijela, što ga naravno čini vrlo opasnim predatorom. Istinita je pak njihova reputacija dugotrajne izdržljivosti bez hrane, pa je tako prema dokumentima ljubitelja zmija na području Bribira 70-tih godina prošlog stoljeća poskok bez hrane živio u staklenci više od 6 mjeseci.

E.V.