Divlja mačka

Priroda Fauna, Krajobraz, Novosti, Skriveni svjetovi, Zanimljivosti

Divlja mačka u dnevnoj jazbini

U vrijeme gotovo 70 godišnje odsutnosti eurazijskog risa (Lynx lynx) na području Hrvatske i Gorskog kotara – posljednji ris ulovljen je 1903. godine na širem području Čabra, a prvi reintroducirani (ponovno naseljeni) ris u Hrvatskoj viđen je 1974. godine, na području NP Risnjak, divlje su mačke (Felis silvestris silvestris), koje ubrajamo u predatore srednje veličine (mezopredatori), – „kolo vodile“.

Sl. 1. Trag risa otisnut u blatu, uz rub rezervata Bijele i Samarske stijene, snimljeno 21. 09. 2020. (foto: Elvis Vuleta)

Nakon povratka risa – zvijeri iz iste te porodice mačaka (Felidae), ali po veličini krupne zvijeri, divlje mačke, kao mezopredatori (zvijeri srednje veličine), morale su se ponovno priviknuti suživotu. Te su dvije mačke tijekom duge povijesti (tj. prije izumiranja risa u Gorskom kotaru 1905. godine) zajedno živjele, pretpostavljamo u relativnom skladu, svaka držeći se svoje ekološke niše i sa svojim spektrom plijena. Nažalost, do danas raspoloživi znanstveni podaci o njihovim međusobnim odnosima u ovom području dobro očuvanih dinarskih bukovo-jelovih šuma ostali su relativno oskudni.

Sl. 2. Divlja mačka u svom dnevnom logu-jazbini u šupljini žilišta jele, Velika kapela, Crna draga, snimljeno 21. 09. 2020. (foto: Marko Modrić)

Te dvije, pretežno šumske zvijeri, zbog vrlo skrovitog načina života rijetko se opažaju, pa je bila prava sreća opaziti divlju mačku usred bijela dana kako se odmara u svojoj dnevnoj jazbini (sl. 2 i 3). Jazbina je smještena u šupljini žilišta krupnog stabla jele na gornjem rubu duboke vrtače, u odmaknutom predjelu Crne drage nedaleko granice strogog prirodnog rezervata Bijele i Samarske stijene.

Sl. 3. Divlja mačka u Crnoj dragi (foto: Elvis Vuleta)

U ovom šumskom predjelu bukve i jele zasad nemamo (JU „Priroda“) postavljenih fotozamki koje bi davale više informacija o mogućem zajedničkom suživotu dvaju zvijeri iz porodice mačaka, ali se može pretpostaviti da se upravo ovdje njihovi životni putovi često isprepliću. Štoviše, na širem se području šumskih prostranstava oko rezervata Bijelih i Samarskih stijena uočava redovita prisutnost risa (sl. 1).

Sl. 4. Jedan od tipičnih detalja iz ponikve u kojoj se nalazi dnevna jazbina (log) divlje mačke u Crnoj dragi (foto: Elvis Vuleta)

U susjednoj Sloveniji, ali i u Hrvatskoj za reintroduciranog risa utvrđeno je da pri odabiru staništa često prednost daje šumskim područjima sa razgibanim krškim reljefom – vapnenačkim šumskim stijenama, terenima s izvaljenim drvećem, sušcima i terenima s većim brojem vrtača – dakle tipičnom staništu kakav pruža šumoviti krški reljef, a takvo je upravo i šumsko područje Crna draga koje je za svoj dnevni boravak odabrala divlja mačka (sl. 4).

M. M., E. V. i M. R.