Vodna tijela na planini Obruč

Priroda Gea, Krajobraz, Novosti, Zanimljivosti

Raznolikost malih vodnih tijela u planinama Obručeve skupine

Tijekom istraživanja malih vodnih tijela na planini Obruč pronašli smo u nekima od njih vrlo zanimljiv životinjski i biljni svijet. Iako područje Obruča, kao tipično krško, oskudijeva površinskim vodama, (a niti su naša istraživanja obavljana namjenski i sustavno), tijekom nekoliko smo desetljeća, otkako bilježimo i obilazimo ovu prirodoslovno iznimno vrijednu planinu, uočili lokalnu raznolikost postojećih vodnih tijela i pripadajućih vodenih (mikro-)staništa.

Sl. 1. Najpoznatija mala vodna tijela u Obručevoj planinskoj skupini jesu lokve Hahlići nedaleko istoimenog planinarskog doma. Vodu dobivaju od kišnice, ali se u njih ulijeva i odvirak malenog izvora. U pozadini Suhi vrh i Fratar. (foto: M. Randić)

Do sličnih su spoznaja o vodnim tijelima i vodenim staništima Obruča došli i članovi Hrvatskog herpetološkog društva – „Hyla“ koji su planinu detaljnije i namjenski herpetološki istraživali tijekom 2009. i 2010. godine. Ta su istraživanja obavljena s ciljem izrade prirodoslovne studije potrebne za provođenje postupka zakonske zaštite.

Sl. 2. Lokve za napajanje konja na krškom platou Zapodi u planinskoj skupini Obruča (foto-arhiva JUP)

Planina Obruč do danas nije zaštićena, ali je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, pa se nadamo da će podaci koji su o malim vodnim tijelima prikupljeni tijekom proteklih godina biti od koristi u prostornom planiranju i kod izrade planova upravljanja ekološkom mrežom, što je upravo u tijeku.

Sl. 3. Lokvica na Zapodima (predio Burnjak) podno grebena brda Dnjić, i danas ima važnu ulogu napajanja domaćih životinja, ali i divljači s područja Mudne doli. U travi su vidljive utabane uske staze kojima životinje dolaze do lokve. (foto: M. Randić)

Prema našim se opažanjima i prema prirodoslovnoj studiji koju je izradila „Hyla“, mala vodna tijela na širem području planine Obruč mogu svrstati u nekoliko ekološki vrlo raznolikih tipova. Na tom planinskom prostoru razgibana reljefa, koji se proteže nešto šire od onoga kako je to obuhvaćeno granicama ekološke mreže Natura 2000, nalazi se glaciokrška zaravan Gumance s pripadajućim šljunčarama i ponorima, cret Trstenik s potočićem koji nakon kratka toka ponire, glaciokrške uvale Rečice, Rečičko i Velo Snižno, koje također imaju svoje pripadajuće malene ponornice, a posebno se reljefno ističe niz vrhova s nadmorskim visinama iznad 1100 metara (sl. 1), nad kojima dominira 1376 metara visok vrh Obruča. U primorske su se padine tih planina urezale bujične udoline Zala, Borovica (sl. 4), Mudna i Kacaj, koje se nedaleko naselja Podkilavac ujedinjuju u bujicu Sušicu koja bujične vode odvodi u Rječinu.

Sl. 4. Lokvica u koritu bujice Borovišćice uzvodno od izvora i slapa Borvišćice (foto: M. Randić)

Na tako definiranom širem prostoru planine Obruč moguće je među malim vodnim tijelima i njihovim (mirko-)staništima izdvojiti sljedeće: trajne izvore, povremene izvore, bujične vodotokove (sl. 4), povremene i trajne lokvice koje ispunjavaju erozijske lonce u koritima bujičnih vodotokova (sl. 4), lokve uz trajne i povremene izvore (sl. 1 i 6), obzidane lokve (sl. 5), povremene lokve u kojima se nakuplja kišnica, lokve u šljunčarama, napuštene šterne, odvodne kanale creta, male povremene poniruće potoke – ponornice u glaciokrškim uvalama.

Sl. 5. Suhozidom obzidana lokva iznad sela Podkilavac, ispunjena bujnom vegetacijom vodenog bilja – mrijesnjaka (foto: M. Randić)

Svaki od navedenih tipova (mikro-)staništa povezan je s pripadajućim živim svijetom, kako onim slatkovodnim, koji je uz vodu trajno vezan (sl. 5), tako i onim kopnenim koji je vezan uz vlažnije tlo koje se nalazi uz vodu, bilo da je ono tajno ili samo povremeno navlaženo.

Sl. 6. Lokva uz izvor pod brdom Nebesa – nalazi se neposredno uz Živenjski put, tradicijski važnu komunikaciju kojom se nekoć obavljao izdig blaga u planinu (foto: M. Randić)

M. R.