Sinjezeleni atlaski cedar u opatijskom Perivoju mladenaca nominiran za izbor Hrvatskog stabla godine 2020.

Priroda Flora, Grad-selo, Ljudi, Novosti, Zanimljivosti

 

Opatijski cedar – hoće li postati stablo godine?

Opatija i čitava liburnijska rivijera poznati su po svojim bujnim vazdazelenim lovorovim gajevima koji su se uklopili u listopadne polusredozemne šume starih hrastova i drugih vrsta drveća od kojih su poneki primjerci doživjeli po nekoliko stoljeća. Dojmljivi autohtoni primjerci dendroflore mogu se vidjeti prilikom šetnje duž doživljajno i krajobrazno neponovljive Obalne šetnice Franje Josipa I. koja se proteže od Voloskog, kroz Opatiju, preko Ike i Ičića sve do Lovrana.

Gotovo svako od tih starih stabala dendrološka je posebnost jer su se zahvaljujući zaklonjenosti u podnožju planine Učke i osobitostima mikroklime u zasjenjenim i vlažnim bujičnim jarugama s viših predjela do morske obale spustile „kontinentalne“ vrste poput hrasta kitnjaka ili običnog graba i pomiješale se sa submediteranskim hrastovima meduncima, bijelim grabom, pa čak i pokojim predstavnikom prave mediteranske dendroflore.

Pogodnosti klime, udružene mjestimice s dubokim i vlažnijim krškim tlima – crvenicom, uočene su još krajem 19. stoljeća pa su u Opatiji nastale prve zbirke egzotične (dendro)flore. Na taj su način, sadnjom egzota uklopljenih među domaće vrste, formirane jezgre glasovitih perivoja Opatije. Zasađene su kamelije, banane, juke, agave, kordiline, aukube, bambusi, obalne sekvoje i brojne druge suptropske i biljke umjerene klime.

Upravo u to je vrijeme posađena ovdje i nekolicina cedrova – moćnih crnogoričnih stabala koja se odlikuju grančicama s miomirisnim sadržajem eteričnih ulja u čupercima iglica. Poneko od tih stabala cedra još je i danas živo, a svakako najdojmljiviji je primjerak sinjezelenog atlaskog cedra (Cedrus atlantica ‘Glauca’) smješten blizu fontane u Perivoju sv. Jakova, koji je danas poznat i kao Perivoj mladenaca (sl. 1).

Sl. 1. Sinjezeleni atlaski cedar nominiran za Hrvatsko stablo godine

To je osebujno stablo, preživjelo mnoga juga, bure i nevere na Kvarneru, bilo je čak pogođeno gromom, ali se svemu othrvalo, vjerojatno i zbog činjenice da ga je štitila, kao i mnoge druge biljne Metuzaleme na Liburniji, ublažavajući donekle bijes prirodnih elemenata, zaštitnička planina Učka. Preživjelo je i doživjelo 135 godina! Mnogi su se mladenci fotografirali u ovom perivoju, pod ovim stablom, a stari je cedar bio jedan od motiva u pozadini fotografija. Možda i sa simboličnim značenjem – da se i oni othrvaju svim životnim nedaćama i dožive duboku starost.

Pozivamo sve zaljubljenike u prirodu da podrže izbor cedra za Hrvatsko stablo godine. Glasati se može na sljedećoj poveznici: https://www.zastita-prirode-dnz.hr/glasaj-za-hrvatsko-stablo-godine/