Jato utvi na jezeru Bajer kod Fužina

Priroda Fauna, Novosti, Zanimljivosti

Utva (Tadorna tadorna) na zimovanju

Nakon što nam je na dijelom zaleđenom hidroakumulacijskom jezeru Bajer kod Fužina pažnju privukla obitelj labudova – mužjak i ženka s četiri mlada koja nalazila uz veliko jato divljih pataka (Anas platyrhynchos) (https://ju-priroda.hr/2021/01/crvenokljuni-labud-cygnus-olor/), opazili smo da se uz obalu zadržava i jato od tridesetak jedinki nama nepoznate, a vrlo lijepo obojene (bijelo-smeđe-crno-tamnozelene boje perja s izraženim i karakterističnim rasporedom pruga i s crvenim kljunom) vrste ptica močvarica (sl. 1).

Sl. 1. Labudovi i patke utve na jezeru Bajer kod Fužina (foto: Elvis Vuleta)

„Collins“ je ubrzo razotkrio da se radi o utvi (Tadorna tadorna), vrsti patke za koju je tek nedavno utvrđeno da se gnijezdi i u Hrvatskoj. Podaci o prvim gniježđenjima u Hrvatskoj zabilježeni su 2016. na solanama otoka Paga i na solanama kod Nina. Kasnije je gniježđenje potvrđeno i na močvari Palud kod Rovinja.

Sl. 2. Jato utvi i vranac na obalma jezera Bajer 21. siječnja 2021. godine: utve gotovo istovremeno probiru kljunom po mulju u potrazi za hranom dok neke miruju promatrajući okolicu i na najmani znak opasnosti uzbune ostale te se odmah vinu se u zrak (za razliku od labudova koji su pitomi i dopuštaju da ih se hrani, ova je vrsta vrlo plaha i ne dopušta ljudima da im se približe pa ju je teško fotografirati) (foto: Elvis Vuleta)

Budući da smo ih na Bajer jezeru prvi puta vidjeli 13. siječnja 2021. godine, a drugi puta 21. siječnja 2021. može se zaključiti da su ih na ovom zimskom odredištu privukli i zadržali dostupni izvori hrane i djelomično nezaleđeno jezero. Da se utve ovdje zadržavaju radi hranjenja mogli smo se uvjeriti jer su u pojedinim odsječcima vremena ptice provodile saginjući se glavom neposredno nad blatnjavo tlo obala jezera i nešto probirući kljunom (sl. 2). Inače su najvažniji izvor hrane u ove vrste vodeni puževi i drugi sitniji beskralješnjaci koje prosijavaju kljunom iz gornjih slojeva sedimenta. Prema podacima iz literature, na zimovalištima je opaženo da ova ptica nastoji maksimalno povećati uzimanje hrane kako bi povećala mogućnost prezimljavanja u vrijeme nepovoljnih zimskih uvjeta.

Sl. 3. Jato utvi u letu nad jezerom Bajer (foto: Elvis Vuleta)

Također je zanimljiv podatak koji smo pronašli na stranicama Javne ustanove Kamenjak da je tijekom prosinca 2020. godine veće jato utvi uočeno i snimljeno u preletu kod Punte Kamenjaka. Starije zabilješke o pojavljivanju utvi uz jadransku obalu odnose se najviše na Dalmaciju i to osobito Nin i ušće Neretve, dok je na području otoka Krka zabilježena na slaništu zaljeva Soline (Dragutin Rucner: Ptice hrvatske obale Jadrana, 1998), u pravilu također tijekom hladnijeg dijela godine.

Elvis Vuleta i Marko Randić