Lokna

Priroda

Operativni program Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013

Naslov projekta: LOKNA

Naziv: Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA

Trajanje: 2015. – 2016.

Opis projekta:
U okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013 potpisan je Sporazum o partnerstvu između projektnih partnera iz Slovenije i Hrvatske za zajedničko provođenje projekta LOKNA. Javna ustanova Priroda vodeći je bila partner na projektu, a ostali partneri na projektu su bili Geodetski inštitut Slovenije i Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje iz Slovenije, te Grad Krk iz Hrvatske. Projekt je odobren 02. veljače 2015. godine, a ukupni iznos odobrenih sredstava za provođenje projekta bio je 274.870,24 €, od čega je Europski fond za regionalni razvoj projekt financirao sa visokih 85%.

Opći cilj projekta LOKNA bio je očuvanje i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na otoku Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički, prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa u sadašnjim zaštićenim ili Natura 2000 područjima na pograničnom području. Zajednički prekogranični pristup postignut je kroz zajedničku osnovu promocije i zaštite prirodnog nasljeđa čime se postavio temelj za bolje promicanje i zaštitu prirodne baštine u prekograničnom području. Važan segment u provođenju projekta bila je izobrazba školske djece i lokalnog stanovništva o važnosti vodenih biotopa te potrebe njihove zaštite, što se provelo kroz upoznavanje ciljanih skupina s navedenom problematikom na širem prekograničnom području.

U okviru projekta realizirali su se i posebni prekogranični ciljevi kao što su izrada zajedničke slovensko-hrvatske metodologije inventarizacije i održive zaštite vodenih biotopa, izrada zajedničke baze podataka za on-line interaktivni prikaz vodenih biotopa na prekograničnom području, sanacija i označavanje pilotnih vodenih biotopa na prekograničnom području (edukativno-turističke staze), podizanje svijesti lokalne i šire zajednice o važnosti vodenih biotopa putem radionica i edukativnih izleta za djecu osnovnoškolskog uzrasta, promicanje vodenih biotopa kroz zajedničku izložbu fotografija te tisak edukativne brošure uz obavještavanje javnosti o aktivnostima i rezultatima na projektu.

Sve aktivnosti na projektu usko su povezane te su se zajednički provele u suradnji svih partnera, a Javna ustanova Priroda  je realizirala  ili sudjelovala u sljedećim projektnim aktivnostima:

  • Sudjelovanje u izradi zajedničke metodologije inventarizacije vodenih biotopa
  • Popisivanje 60 lokava sa područja otoka Krka te njihov prikaz u zajedničkoj bazi podataka
  • Sudjelovanje u izradi zajedničke metodologije održive zaštite vodenih biotopa
  • Sudjelovanje u pripremi i realizaciji izrade web stranice projekta
  • Nabava multiparametarskog uređaja – sonde za prikupljanje podataka i provođenje aktivnosti na projektu (popisivanje lokava, dječja radionica)
  • Prirodoslovna istraživanja flore, vretenaca, šišmiša, vodozemaca i gmazova te ptica na tri odabrane lokve na otoku Krku (zajedno sa vanjskim suradnicima)
  • Suradnja na revitalizaciji i sanaciji jednog vodenog biotopa tj. krške lokve
  • Organizacija radionice o krškim lokvama za djecu osnovnoškolskog uzrasta sa područja otoka Krka
  • Sudjelovanje u izradi edukativnog letka i plakata
  • Izrada višejezične edukativne brošure
  • Organizacija edukativnog izleta u Krajinski park Ljubljansko barje za djecu osnovnoškolskog uzrasta sa područja otoka Krka
  • Postavljanje i otvaranje poučne staze o lokvama na otoku Krku koja se nastavlja na mrežu postojećih izletničkih staza i šetnica
  • Fotografska izložba u Krku i Ljubljani o lokvama i barjanskim oknima
  • Promotivne aktivnosti kroz medijsko izvještavanje javnosti o tijeku projekta te suorganizacija završne konferencije projekta

ZAŠTO PROJEKT O KRŠKIM LOKVAMA?

Krške lokve mala su vodena staništa nastala na vodonepropusnoj podlozi u kršu. Neke su nastale prirodnim putem, a mnoge su djelo i ljudskih ruku. Na krškom reljefu gdje je voda predstavljala pravo bogatstvo, naši stari su na mjestima gdje se zadržavala kišnica napornim radom stvorili lokve koje su im koristile za navodnjavanje usjeva, napajanje stoke, gašenje požara, a ponekad i za piće. Prirodne lokve redovno su održavali. Osim važnosti za ljude, lokve predstavljaju specifično stanište za brojne biljne i životinjske vrste.

Danas su, na žalost, brojne lokve zapuštene te postupno zarastaju, bivaju isušene, a nerijetko postaju i odlagalište otpada ili neželjenih vodenih „kućnih ljubimaca“. Strane vrste, poput ribice gambuzije ubačene u lokve kao sredstvo borbe protiv komaraca, i crvenouhe kornjače koja nerijetko u lokvama završava nakon što se neodgovorni vlasnici ne mogu (ili ne žele) više brinuti o njima, predstavljaju stalnu prijetnju rijetkoj i osjetljivoj fauni krških lokvi.

Letak
Brošura
Radna bilježnica