MedMPAnet

Priroda

MedMPAnet Pilot projekt Hrvatska bio je sastavni dio većeg regionalnog projekta koji je na području Sredozemlja provodio Centar regionalnih aktivnosti za posebno zaštićena područja (RAC/SPA) sa sjedištem u Tunisu od 2010. godine. RAC/SPA je osnovan od strane ugovornih stranaka Barcelonske konvencije kako bi se pomoglo mediteranskim zemljama u provedbi Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (SPA/BD).

Sam projekt je proizašao iz potrebe za očuvanjem Sredozemnog mora te je u njegovu provedbu uključeno 12 država (Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Egipat, Hrvatska, Libanon, Libija, Maroko, Sirija, Tunis i Turska) koje se nalaze na Sredozemlju. Cilj projekta je bio na regionalnoj razini unaprijediti upravljanje zaštićenim priobalnim i morskim područjima te tako doprinijeti očuvanju regionalno značajnih priobalnih i morskih područja te smanjenju gubitka bioraznolikosti.

REGIONALNI PROJEKT

Cilj regionalnog projekta je bio jačanje učinkovitog očuvanja karakteristika regionalno značajne priobalne i morske biološke raznolikosti stvaranjem ekološki međusobno povezane mreže zaštićenih priobalnih i morskih područja u regiji Sredozemlja sukladno Protokolu o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora i biološkoj raznolikosti (SPA/BD protokol) Barcelonske konvencije. Na taj se doprinijelo uspješnijem širenju postojeće Mreža upravitelja zaštićenih priobalnih i morskih područja u Sredozemlju (MedPAN mreža) i na ostali dio Sredozemlja, te se zemljama partnerima pomoglo pri provođenju prioritetnih elemenata Strateškog akcijskog programa za zaštitu biološke raznolikosti (SAP-BIO) u Sredozemnome moru omogućavanjem niza poticajnih aktivnosti na nacionalnim, pod regionalnim i regionalnim razinama.

Regionalni projekt trajao je 60 mjeseci (2010.-2014.)

Zemlje korisnice: 12 priobalnih zemalja Sredozemlja: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Egipat, Hrvatska, Libanon, Libija, Maroko, Sirija, Tunis i Turska.

Ciljne skupine: upravitelji zaštićenih priobalnih i morskih područja, stručnjaci i relevantne institucije u zemljama potpisnicima Barcelonske konvencije koje nisu članice Europske unije.

Glavne aktivnosti su bile:

  • Demonstracijski projekti o stvaranju zaštićenih priobalnih i morskih područja, financijskoj analizi te mehanizmima održivosti u Alžiru, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Libiji i Tunisu.
  • Utvrđivanje prioritetnih aktivnosti za stvaranje zaštićenih priobalnih i morski područja, identifikacija dionika i potencijalnih partnerstva, određivanje karakteristika morskih područja pogodnih za stvaranje zaštićenih priobalnih i morskih područja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Libanon, Libija, Maroko i Sirija).
  • Razmjena iskustava te obuka za unaprjeđenje upravljanja novim/postojećim zaštićenim priobalnim i morskim područjima (u svih 12 zemalja korisnica).
  • Priopćavanje rezultata i dostignuća projekta te osvješćivanje javnosti (u svih 12 zemalja korisnica).

Očekivani rezultati bili su:

  • Provedba aktivnosti označenih kao prioritetne od strane SAP BIO programa.
  • Postojeća i predložena zaštićena priobalna i morska područja će se sjediniti i tvoriti dio povezane i geografski uravnotežene mreže koja djeluje i na institucionalnoj i na ekološkoj razini.
  • Bolja zastupljenost osjetljivih i kritičnih priobalnih i morskih staništa Sredozemlja u područjima pod zakonskom zaštitom.
  • Poboljšani alati i kapaciteti za upravljanje prepoznatim priobalnim i morskim područjima biološke raznolikosti na Sredozemlju.
  • Trajna koordinacija, monitoring, ocjenjivanje i mehanizmi podrške za očuvanje regionalne priobalne i morske biološke raznolikosti.
  • Uspostavljeni inovativni pristupi financiranja postojećih i budućih inicijativa od regionalnog značenja za očuvanje priobalne i morske biološke raznolikosti

PILOT PROJEKT HRVATSKA

MedMPAnet Pilot projekt Hrvatska osmišljen je kako bi pružio podršku u izgradnji kapaciteta za praćenje (monitoring) i pomoć pri prikupljanju relevantnih podataka za bolje upravljanje zaštićenim priobalnim i morskim područjima, i to državnim i stručnim tijelima (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode), te Javnoj ustanovi “Priroda” s obzirom da je kao pilot područje u Hrvatskoj odabrana upravo Primorsko-goranska županija.

Provedba projekta započela je 13. ožujka 2013. godine kada je u Rijeci potpisan Memorandum o razumijevanju i uključivanju u projekt između Centra regionalnih aktivnosti za posebno zaštićena područja (RAC/SPA), Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske, Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske i Javne ustanove “Priroda”. Provedba Projekta trajala je do 31. listopada 2014. godine.

Provedbu projekta u potpunosti je financirao RAC/SPA, i to sredstvima Globalnog fonda za okoliš (GEF), Europske komisije (EC), Španjolske agencije za međunarodnu suradnju i razvoj (AECID) i Francuskog fonda za globalni okoliš (FFEM), a ukupna financijska vrijednost provedbe projekta koji se realizirao kroz Javnu ustanovu “Priroda” iznosila je 253.660 eura.

Ciljevi projekta u Hrvatskoj bili su:

  • unaprijediti upravljanje zaštićenim priobalnim i morskim područjima na lokalnoj razini kroz nadopunu znanja o ekologiji i ribarstvu i kroz bolju provedbu zakona i provedbu praćenja stanja (monitoringa);
  • pomoć Vladi Republike Hrvatske u provedbi Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (SPA/BD), a što je obaveza Hrvatske kao potpisnice Barcelonske konvencije (Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja), te
  • pomoći Vladi i u razvijanju morskog dijela mreže Natura 2000 kroz inventarizaciju, kartiranje i daljnji razvoj nacionalnih protokola za praćenja stanja (monitoring protokola) jer je Hrvatska kao članica EU, dužna sukladno Direktivi o staništu svakih 6 godina podnositi izvješće o provedbi poduzetih mjera u sklopu Direktive, a što uključuje i rezultate praćenja stanja vrsta i staništa.

Ostvarenje navedenih ciljeva bilo je planirano kroz provedbu tri glavne aktivnosti:

  • izrada ekološke studije (izrada karte morskih vrsta i staništa te izrada Nacionalnih monitoring protokola za dva važna prioritetna tipa staništa Natura 2000)
  • izrada ribolovne studije
  • jačanje kapaciteta za inventarizaciju morske bioraznolikosti

Ostvareni rezultati

Od početka projekta u cilju ostvarenja navedenih ciljeva i realizacije zacrtanih projektnih aktivnosti provedena su znanstvena istraživanja usmjerena na istraživanje morskih vrsta i staništa. Istraživanja su se provodila na području jednog morskog zaštićenog područja (otok Prvić i Grgurov kanal) te Natura 2000 područjima (otoci Susak, Unije, Male i Velike Srakane), ali i na drugim lokacijama na području Primorsko-goranske županije.

U razdoblju od ožujka 2013. do kraja listopada 2014. provedeno je ukupno 8 znanstvenih istraživanja, koja su uključivala provedbu ukupno 10 terenskih bioloških istraživanja na odabranim lokacijama Primorsko-goranske Županije, te su u cjelokupnoj provedbi projekta ostvareni sljedeći rezultati:

  • izrađena je KARTA MORSKIH STANIŠTA I VRSTA ZA OTOKE PRVIĆ, GRGUR, GOLI, TE OTOKE SUSAK, UNIJE I SRAKANE, i to za 20,02 km2 morskih i 2,85 km2 obalnih staništa. Poznavanje rasprostranjenja morskih i obalnih staništa i vrsta predstavlja temelj za upravljanje morskim prostorom, te omogućuje učinkovitiju zaštitu i očuvanje ekosustava mora.
  • Izrađena su dva Nacionalna monitoring protokola za praćenje stanja (monitoring) dva prioritetna tipa staništa Natura 2000, i to: NACIONALNI MONITORING PROTOKOL ZA PRAĆENJE STANJA LIVADA POSIDONIJE uz koji je izrađen i terenski vodič za praćenje stanja livada posidonije, te NACIONALNI MONITORING PROROKOL ZA PRAĆENJE STANJA KORALIGENSKIH ZAJEDNICA. Dva navedena monitoring protokola prvi su monitoring protokoli za morska staništa u Hrvatskoj, čime je ovaj projekt dao značajan doprinos budućem upravljanju i praćenju morskih staništa na području hrvatskog dijela Jadrana.
  • Izrađena je ribolovna studija PROCJENA I PRAĆENJE STANJA PRIOBALNIH RIBOLOVNIH RESURSA TE SOCIO-EKONOMSKO ISTRAŽIVANJE LOKALNOG RIBARSTVA NA ODABRANIM PODRUČJIMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, koje ujedno predstavlja i prvo takvo istraživanje na području Primorsko-goranske županije. U sklopu navedenih istraživanja uspostavljena je dobra suradnja s lokalnim ribarima što je iznimno važan iskorak u budućem razvoju održivog ribarstva i upravljanja zaštićenim morskim područjima i područjima Natura 2000.
  • Izrađena je i studija PROCJENE UČINKOVITOSTI ZAŠTITE AKVATORIJA POSEBNOG REZERVATA “PRVIĆ I GRGUROV KANAL” ZA OPORAVAK I OČUVANJE PRIOBALNIH RIBOLOVNIH RESURSA
  • U cilju jačanja kapaciteta institucija projektnih partnera provedena je EDUKACIJA DJELATNIKA U KORIŠTENJU GEOGRAFSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (GIS-a). Također, kroz projekt su kupljene dvije ArcGIS licence i gumenjak, sa svrhom jačanja kapaciteta za upravljanje i nadzor Javne ustanove “Priroda”.

Važnost MedMPAnet projekta

Provedba ovog projekta od izrazite je važnosti za Vladu RH radi provedbe Protokola o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora i biološkoj raznolikosti (SPA/BD), a koji je Hrvatska kao potpisnica Barcelonske konvencije dužna provoditi, te ispunjenja obveza praćenja i izvještavanja koje za sve zemlje članice Europske unije proizlaze iz Direktive o staništima.

Primorsko-goranska županija je prepoznata kao važno područje za provedbu ovog projekta zbog svoje iznimne raznolikosti vrsta i staništa, a realizacija projektnih aktivnosti značajno je pridonijela nadopuni znanja o ekologiji morskih staništa te znanju o ribolovnim resursima na području županije. Ostvareni rezultati i prikupljena znanja nesumnjivo će biti važni u budućim istraživanjima, posebice za očuvanje zaštićenih morskih područja i bioraznolikosti, te za razvoj održivog ribarstva.

Provedba ovog projekta vrlo je značajna i važna za Javnu ustanovu “Priroda” jer će ojačanog kapaciteta moći koristiti novostečena znanja i podatke u svom budućem radu, i to kao temelje za upravljanje morskim zaštićenim područjima, posebice prilikom izrade planova upravljanja i specifičnih mjera zaštite. Gumenjak kupljen iz projekta, osim što će pridonijeti dugoročnim rezultatima projekta, zasigurno će pridonijeti i unaprjeđenju upravljanja zaštićenim morskim područjima.

NACIONALNI MONITORING PROTOKOLI

Jedan od glavnih ciljeva projekta MedMPAnet bio je unaprijeđenje morskog dijela mreže Natura 2000 kroz inventarizaciju, kartiranje i daljnji razvoj nacionalnih protokola za praćenja stanja (monitoring protokola) jer je Hrvatska kao članica EU, dužna sukladno Direktivi o staništu svakih 6 godina podnositi izvješće o provedbi poduzetih mjera u sklopu Direktive, a što uključuje i rezultate praćenja stanja vrsta i staništa. Kao posljedica terenskih istraživanja izrađena su dva Nacionalna monitoring protokola za praćenje stanja (monitoring) dva prioritetna tipa staništa Natura 2000, i to: NACIONALNI MONITORING PROTOKOL ZA PRAĆENJE STANJA LIVADA POSIDONIJE uz koji je izrađen i terenski vodič za praćenje stanja livada posidonije, te NACIONALNI MONITORING PROROKOL ZA PRAĆENJE STANJA KORALIGENSKIH ZAJEDNICA. Dva navedena monitoring protokola prvi su monitoring protokoli za morska staništa u Hrvatskoj, čime je ovaj projekt dao značajan doprinos budućem upravljanju i praćenju morskih staništa na području hrvatskog dijela Jadrana. Navedene dokumente možete pronaći na linkovima: