plaža kostanj - biljka

Radionica na plaži Kostanj

Prospekt Suradnja sa školama

Dana 30. srpnja 2012. održana je na plaži Kostanj u Rijeci druga terenska radionica o bioraznolikosti u obalnom pojasu ovog razmjerno dobro očuvanog, po flori i fauni neobično zanimljivog dijela riječke prirode. Radionica je organizirana u sklopu Projektnog dana Plave zastave koji provodi Grad Rijeka. Cilj radionice je ukazivanje na vrijednosti koje ovo uže riječko obalno područje ima za očuvanje lokalne bioraznolikosti. Sudjelovali su polaznici Plivačkog kampa na Kantridi – djeca od 1. do 4. razreda osnovne škole i njihovi treneri, a radionicu su vodili djelatnici Javne ustanove “Priroda” i Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeka.

Nedaleko plaže Kostanj pronašli smo djelić neobično dobro očuvane prirodne stjenovite obale obrasle tipičnom vegetacijom koja prkosi zaslanjivanju morskim valovima. Valovi ovdje dosežu veliku snagu za vrijeme juga i raspršivanjem morskih kapljica donose sol u tlo. Zato je pojas obalnog bilja – halofita širok nekoliko desetaka metara i neobično je bogat karakterističnim vrstama. Na njega se nastavlja pojas grmova i tipične polusredozemne listopadne šume hrasta medunca. Od biljaka obalnih stijena – halofita (halofiti su biljke koje podnose zaslanjivanje tla) sudionici radionice su imali priliku upoznati petrovac, mrižicu, obalnu piriku, obalnu trepljasto-bodljastu zečinu (koji su cvali), od halofitskih grmova u cvatu je bila konopljika, a neke vrste submediteranske šume već su bile i u plodu (trnovita povijuša tetivika, otrovna trajnica paskvica, hrastu meduncu žirovi još nisu sazreli i druge).

Sl. 1. Dionici obalne radionice kod plaže Kostanj (foto: Tanja Saulig Brajdić)

Možda je zanimljivo istaknuti da je ovo jedno od rijetkih obalnih staništa na kojem se uspjela održati dekorativna biljka mrižica – iznimno osjetljiva na onečišćenje mora naftom. Upravo na riječkom području njeno je “klasično nalazište” (“locus classicus”), odnosno mjesto na kojem je prvi puta zapažena, zabilježena i kao nova vrsta opisana u botaničkoj znanosti. Očuvanje takvih (mikro)lokaliteta od iznimne je važnosti.

Od životinja obalnog pojasa upoznali smo školjkaša dagnju, raka šušu, račiće vitičare, izopodne račiće, pužića litorinu, dok je obalno cvijeće oblijetalo nekoliko vrsta leptira, muha, bumbara, osa, osica i solitarnih pčela. Djeca su se s ovim zanimljivom živim svijetom upoznavala kroz igru “traženja blaga – škrinjica” i igru “pogodi tko sam?”. Morskom ugođaju očuvane prirode znatno je “pridonio” mladi primjerak ptice morskog vranca koji je gotovo čitavo vrijeme odvijanja radionice mirno stajao na obližnjoj stijeni uz more i sušio raširena krila.

Marko Randić

Sl. 2. Obalna trepljasto-bodljasta zečina je endemična biljka jadranske obale (foto: M. Randić)

 

Sl. 3. Djeca su naučila da nas listovi obalne pirike mogu bolno porezati – na rubovima listova ove trave razmješteni su vrlo sitni zupci koji djeluju poput pile (foto: M. Randić)