Ris Goran Zip u snijegu

U Gorskom kotaru obilježen telemetrijskom ogrlicom ris nazvan "Goran – ZiP"

Prospekt Fauna

Šumoviti Gorski kotar stanište je tri europske velike zvijeri, medvjeda, vuka te iznimno ugroženog risa, čija se populacija procjenjuje na razini Hrvatske na 40 do najviše 60 jedinki. Upravo u cilju očuvanja navedenih vrsta u povoljnom brojnom stanju, Gorski kotar uvršten je u europsku ekološku mrežu NATURA 2000. Skroviti i brojnošću rijetki ris (Lynx lynx), vrsta je iz porodice mačaka, a karakterizira ga osebujan točkasti uzorak krzna različit kod svake jedinke, čuperci dlaka na ušima i kratak rep. Teritorijalna je vrsta i živi samotno.

Dana 8. veljače 2015. godine, u večernjim satima, u zaleđu Fužina, u šumskom predjelu Lipovača uhvaćen je u kaveznu zamku ris, a u ranim jutarnjim satima 9. veljače dolaze čuvari prirode Javne ustanove “Priroda” Patrik Krstinić i Marko Modrić na lokaciju te o istome obavještavaju istraživače prof. dr. sc. Kusak Josipa s Veterinarskog fakulteta i Vedrana Slijepčevića s Veleučilišta u Karlovcu koji ubrzo stižu i uspavljuju risa, vrše sva potrebna mjerenja te ga opremaju telemetrijskom ogrlicom. Ris je težio 19,5 kg, a dob mu je procijenjena na 4 godine. Ris je nazvan Goran – ZiP (po Gorskom kotaru i zbog razloga jer je “stanovnik” zeleno-plave Primorsko-goranske županije)


Sl. 1. Ris kojemu smo nadjenuli ime Goran ZiP, nakon što su mu izmjereni parametri važni za daljnju znanstvenu obradu i nakon što je dobio telemetrijsku ogrlicu, pušten je na slobodu na istom području gdje je i ulovljen (foto: Patrik Krstinić)

Javna ustanova “Priroda”, upravlja ekološkom mrežom NATURA 2000 na području Primorsko-goranske županije, a u cilju dobivanja podataka o životu ove strogo zaštićene vrste financirala je kupnju telemetrijske ogrlice koja pomoću GPS/GSM sustava bilježi pozicije kretanja te omogućava praćenje jedinke na terenu.

Do sada je u Hrvatskoj bilo telemetrijski praćeno 8 risova, a “Goran-Zip” trenutno će biti jedini praćen ris u Hrvatskoj putem satelitske ogrlice. Nadamo se da ćemo u idućih godinu dana dobiti vrijedne podatke o njegovu kretanju i dodatne spoznaje o životu risova u Hrvatskoj.

Marko Modrić


Sl. 2. Mjerenje dužine šape uhvaćenog risa (foto: Patrik Krstinić)


Sl. 3. Mjerenje dužine očnjaka (foto: Patrik Krstinić)