VELVIČIJA
Velvičija (Welwitschia mirabilis) je prastara biljka golosjemenjača koja danas raste jedino na području pustinje Namib (sl. 2), najstarije pustinje na Zemlji gdje je omiljena hrana nosoroga i antilopa. Naziv je dobila prema austrijskom botaničaru Friedrichu Welwitschu koji ju je pronašao i opisao 1860. godine. Nije se mijenjala preko 200 milijuna godina te se zato naziva živim fosilom. Životni vijek ove biljke je između 400 i 1500 godina. Zakonom je zaštićena jer je ukupan broj ovih biljaka vrlo malen. Radi njezine zaštite na području pustinje Namib osnovano je nekoliko zaštićenih područja.
Slika 1. Velvičija – čudesna golosjemenjača, endem i simbol pustinje Namib (skica: M. Randić)
GRAĐA
Iako tako ne izgleda, velvičija je zapravo drvenasta biljka građena od dubokog vretenastog korijena i drvenaste stabljike iz čijeg se središta pružaju dva stalna kožasta lista koji neprestano rastu i pužu po tlu (sl. 1). Dugačka su 2-4 metra i nalikuju savijenim trakama koje na svojim krajevima postupno odumiru i resaju se tj. trgaju na uže trake. Odumrli dio listova kasnije se otkine i razgradi.
PRILAGODBE NA STANIŠTE
Velvičija se u potpunosti prilagodila ekstremnim pustinjskim uvjetima. Ne ovisi o padalinama jer su joj dovoljne magle koje ujutro donosi hladna Benguelska struja s oceana prema pustinji Namib.
Od visokih temperatura i jakog sunca se štiti tako da upija samo 55% sunčeva zračenja, a ostatak reflektira dok se kod većine drugih biljaka reflektira samo 25%.
RAZVOJ I RAZMNOŽAVANJE
Velvičija je tijekom cijelog života u stadiju svojevrsnog oblika klijajuće biljke što je carstvu boljaka vrlo rijetko. Dvodomna je (postoje ženske i muške biljke) i na svojim cvjetovima izlučuje kapljice nektara koje privlače pustinjske kukce te se na taj način oprašuje i razmnožava.
ZANIMLJIVOSTI
- naziv mirabilis znači čudesna
- Charles Darwin je za velvičiju rekao da je ona čudnovati kljunaš biljnog carstva
- najstariji primjerak velvičije je star 2000 godina
- u Južnoj Americi je pronađen fosilni ostatak velvičije za koji se pretpostavlja da je iz mezozoika
Nina Randić i Ana Randić (OŠ Matija Gubec, Zagreb)
Slika 2. Za potrebe naše radionice o golosjemenjačama izradili smo ovaj globus od stiropora na koji smo ugrubo ucrtali mrežu paralela i meridijana i obrise kontinenata. Ovdje je Afrika, gdje smo plavim kuglicama naznačili nalazišta velvičije u području pustinje Namib.