gljiva bondarzewia

Planinska žbunica

Prospekt Flora, Zanimljivosti

O RIJETKOJ GLJIVI PLANINSKOJ ŽBUNICI

Planinska žbunica (Bondarzewia mesenterica) rijetka je gljiva gorskih krajeva pa je, primjerice, nalazimo „vezanu“ uz uz jelu u Gorskom kotaru, ali je poznata na malom broju nalazišta. Zbog rijetkosti i potencijalne ugroženosti trebala bi zauzimati više mjesta u naporima zaštite prirode. Gljiva je uvrštena u porodicu Bondarzewiaceae u koju se u novije vrijeme pribraja i opasan parazit drveća Heterobasidion annosum.

Vrste roda Bondarzewia nisu mikorizne gljive već žive kao saprofiti na mrtvom drvetu igličastog i širokolisnog drveća. Pojedine vrste vezane su samo uz jednu skupinu drveća – ili listopadnog ili igličastog. Neke vrste mogu živjeti kao paraziti na drveću. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, poznata je planinska žbunica – Bondarzewia mesenterica. Ostale vrste ovog roda,  a njih je do danas prepoznato i priznato desetak, rasprostranjene su u Aziji, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu. Najnovija istraživanja pokazala su da se rod Bondarzewia razvio pred oko 25,5 milijuna godina (na završetku geološkog razdoblja oligocena) u tropskom pojasu istočne Azije. Odatle su se pojedine vrste počele širiti i razdvajati usporedo s razvitkom njihovih drvenastih domaćina. Smatra se da su neki od presudnih geoloških i klimatskih događaja na Zemlji usmjerili njihovu daljnju evoluciju. Na Zemlji je, naime, u vrijeme diferencijacije vrsta roda Bondarzewia došlo do velikih klimatskih previranja tijekom kojih su se s polova naizmjence širili i povlačili opsežni ledeni pokrovi, a u središnjim dijelovima Eurazije i Sjeverne Amerike zavladala je sušnija klima. Tri su vjerojatna pravca širenja i usporedog odvajanja vrsta roda Bondarzewia:

  1. Istočna Azija → Oceanija → Južna Amreika
  2. Istočna Azija → Sjeverna Amreika (preko Beringova prijelaza)
  3. Istočna Azija → Europa

Zahvaljujući geološkim, klimatskim i biološkim događajima pojedine su se vrste roda Bondarzewia razdvajale i evoluirale u različito geološko vrijeme, pa su neke vrste Bondarzewia „starije“, a druge „mlađe“ po postanku. Vrste Bondarzewia dickinsii, B. podocarpi, B. submesenterica i B. tibetica zastupljene su u Aziji, B. mesenterica uspijeva u Europi, B. berkeleyi i B. occidentalis u Sjevernoj Americi, B. kirkii, B. propria i B. retipora u Oceaniji, a B. guaitecasensis u Južnoj Amreici. Smatra se da su azijske B. submesenterica i B. tibetica, te europska B. mesenterica u bliskom srodstvu i da su se razdvojile pred oko 3,1 milijun godina, pa bi bile „mlađe“ po postanku. Neke od vrsta roda Bondarzewia su jestive, a kod nekih se istražuju potencijalna ljekovita svojstva.

Marko Randić (JUP) i Ervin Raguzin (Udruga gljivara “Ožujka”)

Literatura: Song, J., Chen, J-J. et al. (2016): Phylogeny and biogeography of the remarkable genus Bondarzewia (Basidiomycota, Russulales). Scientific Reports str. 1-10. (6:34568)DOI:10.1038/srep34568


Slika 1. Plodišta planinske žbunice (foto: Ervin Raguzin)


Slika 2. Mlada plodišta planinske žbunice (foto: Ervin Raguzin)