Nar s Cresa

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Sl. 1. Jedan od oblika nara s otoka Cresa (foto: M. Randić)

Prikupljajući podatke o autohtonim sortama i pasmina za potrebe izrade Kalendara Novog lista i INA-e s temom sorti i pasmina
za 2015. godinu uspostavili smo kontakt s gospođom dr. sc. Mirom Radunić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Spomenuli smo joj i nar (šipak, mogranj) koji raste na otoku Cresu. Budući da se o toj sorti malo zna poslali smo joj na ekspertizu uzorke domaćeg nara s Cresa koje je sakupio naš polaznik stručne prakse u JU “Priroda” Dino Fučić

NAR (PUNICA GRANATUM) – LJEKOVITA I SOČNA SREDOZEMNA VOĆKA

Danas se nar, šipak, mogranj najviše povezuje sa svim zemljama Sredozemlja. Ovdje na mnogim mjestima raste i poludivlje. Divlji oblik nara raste kao trnoviti grm s gorkim plodovima, dok kultivirani oblici mogu biti i manja stabla, nemaju trnove i donose slatke ili kiselkaste jestive plodove (jestiv i ukusan je sočni ovoj oko sjemenki iz kojeg se može istisnuti sok). Od divljeg nara može se također koristiti sok, koji se također smatra vrlo ljekovitim.

Porijeklo i prirodna raširenost (areal) nara nisu sasvim razjašnjeni. Općenito je prihvaćeno da nar možemo ubrojiti među najstarije udomaćene voćne vrste. Uglavnom raste tamo gdje rastu maslina i smokva. Danas uz istočne obale Jadrana uspijeva nekoliko tradicionalno uzgajanih sorti, između ostalih osobito su cijenjene i poznate – konjski zub, slatki barski, ciparski i pastrun.

U Hrvatskoj su najveće površine s kulturom nara zasađene u dolini Neretve, ali raste i posvuda uz obalu i na jadranskim otocima – više ili manje rastreseno, u manjim skupinama ili pojedinačno. Na otoku Cresu raste samoniklo, gdje se vjerojatno raširio kao ostatak nekadašnje kulture. Ima ga, primjerice, oko Belog i u maslinicima kod grada Cresa. Gospođa dr. sc. Mira Radunić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu ekspert je za domaće sorte nara. Pišući o autohtonim hrvatskim sortama uspostavili smo s njom suradnju (bila nam je potrebna ekspertiza o jednoj sorti nara s obale Jadrana) i usput smo joj spomenuli i nar s otoka Cresa. Poslali smo joj uzorke. Ukoliko se o tom naru s Cresa otkriju neke zanimljivosti čitatelje web stranica JU “Priroda” posebno ćemo izvijestiti.

Nar se ističe kao neobično zdrava voćka. Ima visoke nutritivne i antioksidativne vrijednsoti. U kemijskom sastavu ploda važni su vitamini, šećeri, polifenoli i minerali. Zbog toga se može preporučiti kao ljekoviti plod s antimikrobnim, antivirusnim, antikancerogenim i antiinflamatornim (protiv upala, ali pomaže i pri povišenoj tjelesnoj temperaturi) djelovanjem. Koristi se i ulje sjemenki. Kora ploda sadrži mnogo taninski tvari i pomaže kod problema s crijevnim parazitima i probavnih poteškoća.

Patuljaste sorte nara cijenjene su u hortikulturi. Lijepe grmiće patuljastog nara možemo susresti primjerice i u parku Ivana Zajca u Rijeci. U gradu Rijeci nar raste na više mjesta kao poludivlji i kao ukrasni zasađeni grm.

Marko Randić, Javna ustanova “Priroda”


Sl. 2. Uzorci plodova “poludivljeg” nara iz maslinika kod grada Cresa (foto: M. Randić)


Sl. 3. Područje terasastih maslinika uz grad Cres odlikuje se autohtonim maslinama, smokvama i “poludivljim” grmovima nara (foto: M. Randić)