Bočni izvori u Kamačniku

Priroda Flora, Gea, Novosti, Zanimljivosti

Izvori sa sedrotvornom mahovinom u Kamačniku

Izvor i tok rječice (ili potoka, ljeti kad ima malo vode) Kamačnika nisu jedine važne hidrološke pojave u poznatom goranskom zaštićenom značajnom krajobrazu. Njima je potrebno pribrojiti i brojne pojave malenih bočnih izvora koji na svjetlost dana izviru duž lijeve obale Kamačnika – od jaruge Japići gotovo do samog (glavnog) uzlaznog krškog izvora Kamačnika. Neki od tih izvorčića izviru u bočnim jarugama (sl. 1), najčešće iz malih polušpiljica, što ovom dijelu značajnog krajobraza daje posebnu geomorfološku i biološku važnost.

Sl. 1. Izvorčić u bočnoj jaruzi u značajnom krajobrazu Kamačnik (foto: M. Randić)

Budući da bočni minijaturni vodotoci Kamačnika u većini slučajeva tijekom vegetacijske sezone polagano kaplju i cijede se preko karbonatnih stijena zasićeni su bazama što utječe na sastav njihova živog svijeta. Jedna od zanimljivijih bioloških pojava vezanih uz njih je i pojava mahovina na mjestima trajnog procijeđivanja voda. Zastupljene su nakupine mahovina sedrotvoraca, u provom redu vrste Cratuneuron commutatum s.l.. One mjestimice u bočnim jarugama Kamačnika tvore male jastučiće koji prekrivaju stijene ili karbonatne naplavine (sl. 2).

Ovu sedrotvornu vrstu mahovine u novije vrijeme nazivaju i imenom Palustriella commutata, a naziv roda vjerojatno naznačuje narav njezina staništa. Iako površine sa sedrotvornom mahovinom u području značajnog krajobraza Kamačnik zauzimaju tek koji decimetar četvorni, prirodoslovno su važne bez obzira što je taloženje sedre u ovom području jedva zamjetljivo. U Gorskom kotaru izvori sa sedrom mnogo su boje razvijeni u gornjem dijelu doline Kupe, (ili uz neke druge krške rijeke) ne samo kao biološka zanimljivost već i kao osebujna geološka pojava.

Sl. 2. Nakupina mahovine Palustriella u bočnoj jaruzi Kamačnika (foto: M. Randić)

U bočnim jarugama i na padinama gornjeg dijela doline Kamačnika, gdje se polako cijede karbonatne vode, mahovine imaju ulogu filtriranja, hvatanja i učvršćivanja čestica materijala naplavljenih iz uzvodnih dijelova te na nataloženim površinama omogućuju daljnju sukcesiju vegetacije koja na padinama Kamačnika završava tvorbom zamočvarene travnjačke zajednice s travom beskoljenkom (Molinia coerulea s.l.)*, kao i nekim vrstama šaševa (Carex sp. div.). Pojedine od tih rijetkih vrsta u Kamačniku su vezane isključivo uz ovaj tip staništa. Izvori uz koje se formira sedra, u čemu u znatnoj mjeri pomažu mahovine sedrotvorke, nalaze se kao ugrožena i rijetka prirodna baština ubilježeni u Direktive o staništima Europske unije pa je tim važnije očuvati i omogućiti njihov nesmetan razvitak i u značajnom krajobrazu Kamačnik.

M. R.

*Vjerojatni razvitak šume na ovim bi mjestima bio onemogućen zbog slabije otporne podloge i strmine terena.