predavanje o invazivnim vrstama JUP 2

Uz dan sadnje drveća

Priroda Mladi prirodoslovci, Novosti, Suradnja sa školama

OŠ „Gornja Vežica“ – uz akciju sadnje stabala – 25. listopada 2019.

Nakon što su učenici i nastavnici zasadili stabalce planike uz rub školskog vrta i tako popratili ovogodišnju akciju sadnje stabala  (krilatica ovog dana je: „Posadi drvo, ne budi panj“), djelatnik Javne ustanove „Priroda“ održao je kratku prezentaciju o invazivnim vrstama stabala, grmlja i drvenastih povijuša (lijana) na koje se može naići u okolici škole. Tako se u šetnji od svega nekoliko minuta od Kačjaka prema rubu Draške doline možemo susresti s invazivnim  vrstama stabala i grmlja:

  • pajasenom, „smrdljivim“ stablom porijeklom iz Azije, čiji se plodovi „oboružani“ krilcima šire vjetrom, a iz korijenja izbijaju brojni korijenovi izdanci;
  • japanskim dudom, od kojeg se u Japanu dobiva cijenjeni ručno rađeni papir, a izdanci se u našem podneblju vrlo agresivno šire izbojcima iz korijenja;
  • bagremom, sjevernoameričkom vrstom, koja osim nepovoljnih svojstava zbog invazivnog širenja (npr. vjetrom i vodom) ima i pozitivna svojstva (tvrdo, trajno i cijenjeno drvo, izrazitu medonosnost cvijeta);
  • također medonosnom, sjevernoameričkom ali vrlo invazivnom amorfom ili čivitnjačom čiji se plodići – sitne mahune također uglavnom šire vodom prilikom poplava (takav je slučaj i na poplavnom području Fratarsko u Dragi podno Kačjaka), a koja je do ruba Draške doline vjerojatno dospjela prenošena željeznicom;
  • te nekim invazivnim drvenastim vrstama povijuša (grmolika heljda i petolisna lozica).

Prezentacija o invazivnim biljnim vrstama (foto: Nevena Matijašić, prof.)

Budući da bi kratka definicija invazivnih vrsta bila da su to organizmi koji su u neko područje dospjeli (najčešće prošireni čovjekovim utjecajem!) iz nekih drugih, udaljenih predjela Zemlje i počeli se naglo širiti potiskujući domaće vrste i tako negativno djelujući na lokalnu bioraznolikost, na terenskom dijelu radionice imali smo priliku vidjeti jednu vrlo uspješnu invazivnu zeljastu vrstu – blago izmjenični dvozub i jednu prilično invazivnu drvenastu vrstu – grmoliku heljdu: razvila se rasprava kakva bi to mogla mogla biti „super“ invazivna biljka. Kakva bi svojstva ona imala? Bi li bila drvenasta ili zeljasta biljka? A kad bi bila drvenasta bi li mogla biti stablo, grm ili povijuša (lijana), bi li se trebala širiti vodom, vjetrom, životinjama, … ?

M. R.