Zanimljivosti o mravima i mravinjacima na Krežalama i Malom Platku u
grobničkim planinama
Ana Randić1, Nina Randić1, mr. sc. Marko Randić 2
1V. gimnazija, Zagreb
2Javna ustanova Priroda, Rijeka
Pažljivim promatranjem, na tlu u pojedinim predjelima grobničkih planina je moguće uočiti mravlje putove. Prateći ih može se doći do tipičnih „humkastih“, na vrhu zaravnjenih mravinjaka vrste Formica pratensis Retzius, 1783 (sl. 1). Na području Krežala i Malog Platka će se takvih mravinjaka u krugu od oko 100 metara naći barem nekoliko desetaka što ove lokalitete čini izvrsnim za istraživanje mrava i mravinjaka. Uočeno je da su mravinjaci najčešće smješteni na rubovima sađene borove šume, a blizina crnog bora važan je uvjet za njihovu izgradnju. Osim što borove iglice mravima predstavljaju vodootporan materijal za gradnju mravinjaka (sl. 2), mravlji putovi vode do vrhova grana crnog bora gdje mravi sišu slatke sokove koje ispuštaju lisne uši (Hemiptera: Aphidoidea).
Također, uz mravinjake izložene buri može se nalaziti planinski vrisak, biljka koja je i sama dobro prilagođena njezinim udarima zbog čega smatramo da mravima služi kao svojevrstan štit stvarajući pogodniju mikroklimu (sl. 1). Osim ekološkim značajkama mravinjaka istraživanje se bavi mravima kao porodici kukaca s iznimnim socijalnim vještinama. U Grobničkim planinama mravinjaci su često izloženi napadima životinja poput medvjeda i divljih svinja. Nakon što one razruše gnijezdo mrave čeka izazov o kojem ovisi opstanak cijele kolonije – popravak mravinjaka. Ovakav zadatak ne bi bio rješiv bez dobro razvijene međusobne komunikacije i organizacije mrava u mravinjacima.
Ključne riječi: mravi, Formica pratensis, izgradnja mravinjaka, lisne uši, crni bor, grobničke planine