Prvi ovogodišnji cvat velecvjetne ili velike sase

Priroda Flora, Novosti

Sase započele s cvatnjom

Velecvjetne sase (Pulastilla grandis) započele su na svojim malobrojnim nalazištima u Primorsko-goranskoj županiji ove godine s cvatnjom dosta rano, već u veljači. Tome je vjerojatno pogodovalo sunčano i razmjerno toplo vrijeme. Dana 27. veljače 2021. posjetili smo dva relativno bogata nalazišta sase u PGŽ. Na nalazištu pod Kamenjakom pronašli smo jedan procvali primjerak i nekoliko njih koji su bili u sakriveni među travom uskolisnom šašikom u stanju pupova obavijeni čvrsto prileglim listovima stabljike i gustim čupavim zaštitnim dlakama. Na drugom nalazištu, na rubu Vinodola, pronašli smo mnogobrojnije primjerke, uglavnom u stanju pupova, ali kod dijela primjeraka cvatnja je već započela.

Sl. 1. Cvijet i cvjetni pup velecvjetne sase obavijeni pricvjetnim listovima i zaštićeni gustim dlakama (foto: M. Randić)

Brojnost sase na ova dva nalazišta, kao i na drugim nalazištima u Hrvatskoj razmjeno je mala (možda jedna od najbrojnijih populacija, barem u PGŽ, je ona na rubu Vinodola), a tako je vjerojatno i na većini europskih nalazišta. Stoga je velecvjetna sasa uvrštena u Dodatak II. europske Direktive o staništima.

U Hrvatskoj je nekoliko njenih nalazišta izdvojeno unutar europske ekološke mreže Natura 2000 zbog ugroženosti i prijetnje izumiranja. Ta su nalazišta raspoređena u panonskom dijelu, u Hrvatskom zagorju, na planini Ivanščici*, te u primorskom dijelu, na primorskim padinama planine Velebit i na nekoliko mjesta u Hrvatskom primorju.

Za ta će Natura 2000 područja biti potrebno izraditi planove upravljanja i donijeti odgovarajuće mjere zaštite. Osnovna pretpostavka za te aktivnosti je utvrđivanje brojnosti populacija i praćenje trendova promjena brojnosti i mogućih promjena na staništima, kako bi se donijele ispravne mjere zaštite.

Sl. 2. Stanište velecvjetne sase na rubu Vinodola u Hrvatskom primorju (foto: M. Randić)

Koliko nam je poznato, u Hrvatskoj do danas procjenu brojnosti populacije velecvjetne sase provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenom prirodom Krapinsko-zagorske županije na travnjacima planine Ivanščice. Na ostalim lokalitetima u Hrvatskoj monitoring tek treba uspostaviti, a trebao bi se sastojati u brojenju jedinki na pojedinim trajnim plohama ili, ukoliko je brojnost populacije mala, brojenju svih jedinki u pojedinom Natura 2000 području.

Tijekom obilaska 27. veljače 2021. na lokalitetu prisojne padine na rubu Vinodola utvrdili smo da je sasa ugrožena prvenstveno zbog sekundarne sukcesije, odnosno zarastanja travnjaka drvenastom vegetacijom koja zasjenjuje jedinke sase, pa se one „povlače“ odnosno odumiru. Također, uokolo izraslih stabala i grmova botanički se sastav travnjaka mijenja pa se umjesto uobičajenog pašnjaka žute krške zečine i šaša crljenca razvija trava kostrika (Brachypodium rupestre) u vrlo gustim sastojinama u kojima se sasa ne može dalje razvijati.

____

*Lokaliteti u Hrvatskom zagorju nisu uvršteni u Natura 2000 područja za sasu

M. R.