Plutasti brijest

Poneko samoniklo stabalce brijesta još se može naći na zelenim površinama u naseljenim mjestima kako u priobalju tako i na otocima Primorsko-goranske županije. Stoga brijest možemo uvrstiti u ovdašnju vrijednu samoniklu urbanu dendrofloru. Samonikla stabalca brijestova posebno su česta na periferiji naselja u još očuvanim ostacima autohtone vegetacije. U veći slučajeva radi se o poljskom brijestu (Ulmus minor) koji se odlikuje razmjerno sitnim listovima, koji, kao i ostale vrste ovoga roda, imaju asimetrično oblikovanu bazu plojke na mjestu gdje ona prelazi u peteljku.

Sl. 1. Poljski brijest plutastih mladih grana i sitnog lišća s područja Kijac kod Njivica na otoku Krku (foto: M. Randić)

Na kvarnerskim otocima i u priobalju poljski brijest osobito je čest uz krške lokve, a u područjima s flišnom geološkom podlogom i tamo gdje se na površini glinastog tla povremeno zadržava voda tvori posebne povremeno plavljene šumarke, nerijetko s još jednom vrstom drveća – poljskim jasenom.

Sl. 2. Plutasti poljski brijest uz izvore u predjelu Crno u Bakarskom zaljevu (foto: M. Randić)

Ponekad se mlada stabalca poljskog brijesta odlikuju još jednim zanimljivim svojstvom – pojedine grane koje se granaju pod određenim kutom – oštrijim ili tupljim, nerijetko pod 45 ili 90 stupnjeva u odnosu na glavnu os, razvijaju na površini kore nakupine pluta koji izgledaju poput malih letvičastih krilaca usmjerenih uzduž grana (sl. 1 i 2).

Bridasta se krilca u ovom varijetetu brijesta (u botanici poznat i kao plutasti brijest /Ulmus minor var. suberosa/) protežu manje ili više isprekidano duž mladih grana, a te se grane od baze često lučno izvijaju prema svom vrhu. Budući da su više ili manje pravilno poredane duž glavnih grana donekle podsjećaju na rebra kakve drvene barke (sl. 3). Na ovu usporedbu može navesti i činjenica da se brestovina (drvo brijesta), kao tvrdo i prikladno za obradu od davnina koristilo za izradu brodskih rebara i još nekih brodskih dijelova.

Sl. 3. Lučno povijene i okriljene mlade grane plutastog brijesta (foto: M. Randić)

Kako je priroda štedljiva i ne rasipa nepotrebno materijale i strukture, možemo se upitati čemu služe takva krilca duž mladih brestovih grana? Zasad možemo pretpostaviti da bi pluto na granama, kao neprobavljivo i nejestivo, moglo stablu poslužiti kao obrana od nepoželjnog oštećivanja i odgrizanja biljojeda. Nije na odmet napomenuti da slična plutasta letvičasta rebra ponekad nalazimo i duž mladih grana poljskog javora (Acer campestre), koji je treća najznačajnija vrsta drveća u primorskim poplavnim šumarcima i nerijetko raste uz poljski brijest i poljski jasen.

M. R.