Park Lovora i šume u sjeverozapadnom kutu Riječkog zaljeva (Kostabela)
Dana 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma. Kako su dani postali dulji i topliji u primorskim šumama počela su se buditi prva stabla, prvenstveno javor maklen ili šestil (Acer monspessulanum), a procvjetali su i prvi grmovi (primjerice lovor i lemprika). Uoči Dana šuma posjetili smo Park Lovora – novu gradsku šumsku zelenu površinu koja je počela nastajati uređenjem atraktivne šumske površine u kojoj su se autohtona stabla i grmovi toliko bujno razrasli da se je kroz šumu bilo gotovo nemoguće kretati. Sada je na posjetiteljima da „otkriju“ vrijednosti novog parka i što više ga posjećuju.
Sl. 1. Pogled iz zraka na Park Lovora; zgrada u desnom donjem kutu pripada sklopu Dječje bolnice Kantrida (zračna fotografija: Lena Penezić)
Park Lovora nalazi se preko puta Dječje bolnice Kantrida na zapadnoj periferiji grada Rijeke. U blizini se nalazi i dom umirovljenika. Inače je ovaj dio (pri)grada znamenit upravo po prostranim kompleksima dobro očuvane listopadne submediteranske šume u kojoj pretežu autohtona stara stabla. U šumi, pored hrastova medunaca (Quercus pubescens) i javora maklena, u sloju grmova i niskih stabala pretežu šibika i oštrolisna veprina, a bliže moru lovor, lemprika i vazdazelena krkavina.
Taj se razmjerno prostrani „zapadni riječki šumski pojas“ proteže od Kantride i Bivia sve do Preluka, gdje se dalje nastavlja na šumu Črnikovicu, a odatle se više ili manje očuvani fragmenti autohtone šumske flore protežu duž čitave Liburnijske obale, prvenstveno uz obalno šetalište Franje Josipa I. čime je ostvarena povezanost šuma na Kostabeli sa šumovitim planinama Ćićarijom i Učkom (sl. 2).
Sl. 2. Prostrani šumski kompleks u sjeverozapadnom kutu Riječkog zaljeva povezuje priobalne primorske šume sa šumskim svijetom planina Ćićarije i Učke; transferzalno na ovaj šumski koridor proteže se izdvojeno prigradsko riječko naselje Turan (zračna fotografija: Lena Penezić)
Park Lovora je „mladi“ park koji je tek nedavno oblikovan zahvaljujući članovima Planinarskog društva Kamenjak, ali sadrži vrijedne i stare primjerke dendroflore, čak i nekolicinu flornih rariteta i endema (sl. 3).
Sl. 3. Endemična jadranska ljubica u Parku Lovora (foto: Marko Randić)
PD Kamenjak je voditelj projekta, a u izgradnji parka sudjelovali su mnogi pojedinci volonteri, profesori i učenici Škole za primijenjenu umjetnost te djeca i zaposlenici Dječjeg vrtića More. Projekt je ostvaren uz pomoć i sudjelovanje nadležnih gradskih tijela, Mjesnog odbora Kantrida, Gradske knjižnjice Rijeka, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, te KD-a Čistoća d.o.o. (sl. 4). Javna ustanova „Priroda“ svoj je mali prilog dala prilikom stručnog vrednovanja ovog zanimljivog šumskog područja.
Sl. 4. Na ulazima u park postavljene su ploče s ucrtanim šetnicama i sudionicima u projektu (foto: M. R.)
Prilikom akcija uređenja kroz neprohodne guštike trasirane su i probijene atraktivne šetnice čime se je omogućilo lagano kretanje kroz pojedine dijelove šumske sastojine smještene na blagim, osunčanim i od bure zaštićenim padinama prisojnih ekspozicija.
Uređenjem (dotad teško prohodne) prirodne šume područje je dobilo znatno na vrijednosti kao gradska šumska rekreacijska zona, tim više, što je i drugim šumskim koridorima područje povezano s prostranim i jednako tako vrijednim prirodnim šumskim kompleksom i rekreacijskim područjem Šume Striborove (koja je već uređena na sličan način i šetači je mnogo koriste).
Ali šuma se proteže i dalje prema, zasad neuređenim, (zapravo postoje tek pojedini slabije utrti pješački puteljci i pojedini gotovo zaboravljeni tradicijski kolski putovi), šumskim prostranstvima zapadno i sjeverno od naselja Turan. Nadamo se da će napori na uređenju i popularizaciji ovih prirodnih vrednota, zahvaljujući prostranim očuvanim autohtonim šumskim površinama, u gradu koji inače oskudijeva zelenilom, naići na pozitivan odjek građanstva kako bi se ovo vrijedno zeleno bogatstvo sačuvalo.
Lena Penezić i Marko Randić