Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica (Viperidae). U Hrvatskoj je poskok također i jedna od strogo zaštićenih životinjskih vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama …
Leptir smeđonoga riđa
U rano proljeće, ponekad već u veljači, kad potjeraju sokovi u drveću, izlijeću leptiri smeđonoge riđe (Nymphalis polychloros). Vidimo ih kako se igraju u zraku, …
Smrčci
Jedne od najcjenjenijih hrvatskih gljiva, koje su uz to i pravi vjesnik proljeća, su smrčci (Morchella sp.). Kao i kod svih ostalih, ne tako čestih …
Uz Međunarodni dan voda – griže, škrape i kamenice u primorju
Škrapoviti krški tereni odlikuju se površinskom bezvodnošću, ali i na njima nalazimo male tvorevine krša – kamenice u kojima se često zadržava voda…
Posjećivanje Centra u uvjetima COVID-19
Zbog novonastale situacije s corona virusom Javna ustanova „Priroda“ do daljnjeg obustavlja prihvat i vođenje posjetitelja u Centru za posjetitelje Beli.
Crtica uz Međunarodni dan močvara i vlažnih staništa
Iako je Rječina većim dijelom svoga toka stiješnjena u betonsko ili kamenom opločeno korito, a njezina je nekoć bogata priroda osiromašena, neke zanimljive biološke pojave možemo pratiti i danas.
Zimska cvatnja
Jedna od prvih grmolikih biljka koja u primorju procvate već u prosincu i siječnju je zimski jasmin (Jasminum nudifolorum), a uz ranu cvatnju su (ipak) povezani i neki oprašivači…
Gljiva ljepliva pilašica u rezervatu Debela lipa – Velika Rebar
Rezervati šumske vegetacije su mjesta gdje uobičajeno ima mnogo mrtvog i trulećeg drva, a to omogućuje razvitak mnogim organizmima koji su u gospodarenim šumama postali rijetkost. Rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Velika Rebar nedaleko Lokava u Gorskom kotaru nije u tome iznimka…
"45. paralela"
Već dugi niz godina lokalno stanovništvo koristi strmu i nepristupačnu padinu na sjecištu državne ceste D100 i 45. paralele kao odlagalište nusproizvoda životinjskog podrijetla. Najveću …
Dan planina 2019.
Ovogodišnji međunarodni Dan planina proveli smo na terenu, pod granatim krošnjama zaštićenih hrastova u Guljnovom dolcu, gdje nam je cilj bio orezivanjem suhih grana na zapadnom stablu spriječiti mogućnost nesreća zbog potencijalnog odlamanja i pada suhih grana…