U primorskim se šumama mogu pronaći mnoge botaničke i dendrološke zanimlnivosti. Jedna od njih je “zeleni hrast” pod Obručem o kojemu skrbi Šumarija Rijeka.
Stablasta petoprsta na podnožju planinske skupine Obruča
Na planini Obruč još ima biljnih zajednica koje su slabo proučene. Takva je i vegetacija biljaka pukotina vapnenačkih i dolomitnih stijena.
Sinjezeleni atlaski cedar u opatijskom Perivoju mladenaca nominiran za izbor Hrvatskog stabla godine 2020.
Jedno od najdojmljivijih stabala u opatijskim perivojima staro je stablo cedra koje je preživjelo sve prirodne nedaće i postalo simbolom Perivoja mladenaca. Nominirano je za izbor stabla godine i uvršteno među osam finalista…
Transhumanca na Obruču
Nekad je trahshumanca – naizmjenično napasanje stoke na ljetnim i zimskim pašnjacima, bila važan sastavni dio života i privređivanja na Grobničkim planinama…
Divlja mačka
Risa i divlju mačku rijetko susrećemo jer ova dva grabežljivca provode skrovit način života, Zbog toga je bilo iznimno zanimljivo vidjeti divlju mačku u svom dnevnom skloništu…
Vodna tijela na planini Obruč
Krški predjeli planine Obruč ne obiluju površinskim vodama, pa ipak se pomnijim istraživanjima i ovdje može naići na neočekivanu raznolikost malih vodnih tijela i vodenih staništa…
Međunarodni dan podizanja svijesti o važnosti ptica strvinara
Jačanju kvarnerske populacije bjeloglavih supova pomažu hranilišta na Cresu i Učki Na Kvarneru trenutačno obitava 125 gnijezdećih parova bjeloglavih supova, a ove je godine u …
Mjehurasta sljezolika
Biljke često imaju nepredvidljive putove naseljavanja novih područja. Je li se dekorativna i zanimljiva korovna vrsta – mjehurasta sljezolika trajno nastanila uz obale hidroakumulacijskog jezera Ponikve na otoku Krku?
Zarastajuća goranska livada
Nakon napuštanja košnje i paše na livadama se postepeno mijenja botanički sastav i pomalo ih zarastaju drvenaste vrste. Ipak, na nekima još desetljećima nakon napuštanja buja šarolik i iznimno bogat biljni i životinjski svijet…
Otrovne „pirolizidinske“ biljke
U prirodi opasnosti vrebaju posvuda. Prirodu stoga treba poznavati. Donosimo crticu o otrovnim biljkama našeg podneblja koje sadrže pirolizidinske spojeve.